Креја

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kreja
Garrulus glandarius
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Red: Passeriformes
Porodica: Corvidae
Rod: Garrulus
Vrsta:
G. glandarius
Binomno ime
Garrulus glandarius
Podvrste

Vidi tekst

Areal kreje

Kreja, ili sojka ili šojka (lat. Garrulus glandarius, Linnaeus, 1758), omanja je ptica iz porodice vrana sa krilima prekrivenim plavo-crnim perima i nadrepkom bele boje. Živi u lišćarskim i mešovitim šumama, parkovima i voćnjacima. Rasprostranjena je u Evroaziji, stanarica koja se retko okuplja u jata od nekoliko desetina primeraka).[2] Dužina tela se kreće između 32 i 35 cm.[3]

Taksonomija i sistematika[uredi | uredi izvor]

Kreja

Kreja je jedna od mnogih vrsta koje je opisao švedski naučnik Karl fon Line (Carl Linnaeus) u svom delu Systema Naturae i prema sličnosti sa drugim vranama je imenovao Corvus glandarius.[4] Naziv roda Garrulus na latinskom znači bučan, a naziv glandarius se odnosi na žireve koji predstavljaju glavni izvor hrane.[5] Prema Madge & Burn (1994)[2] postoje 33 podvrste koje su razvrstane u 8 kategorija:[6]

  • glandarius grupa (9 podvrsta u Evropi)
  • cervicalis grupa (3 podvrste u severnoj Africi)
  • atricapillus grupa (4 podvrste na Bliskom istoku, Krimu i Turskoj)
  • hyrcanus podvrsta (Iran)
  • brandtii grupa (4 podvrste u Sibiru i severnom Japanu)
  • leucotis grupa (2 podvrste u jugoistočnoj Aziji])
  • bispecularis grupa (6 podvrsta u oblasti Himalaja)
  • japonicus grupa (4 podvrste na južnim japanskim ostrvima)

Rasprostranjenje i stanište[uredi | uredi izvor]

Ove ptice nastanjuju mešovite šume u kojima dominira hrast. Posledljih godina jedinke ove vrste su počele da migriraju u urbane predele, verovatno zbog izražene erozije šumskog staništa. Smatra se da su kreje bile glavne zaslužne za širenje hrasta lužnjaka.

Ponašanje i ekologija[uredi | uredi izvor]

Najčešće se oglašava glasnim, kreštavim tonom kojim upozorava na predatore, ali je poznata po oponašanju zvukova drugih ptica pa je često teško prepoznati je ukoliko se ne vidi. Hrani se raznim vrstama beskičmenjaka od kojih su većina insekti, žirovima, semenom i voćem, najčešće borovnicama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ BirdLife International (2017). Garrulus glandarius. IUCN Red List of Threatened Species. IUCN. 2016: e.T103723684A118779004. Pristupljeno 6. 8. 2019. 
  2. ^ a b Madge & Burn (1994) VII.
  3. ^ Šćiban, Marko; Rajković, Draženko; Radišić, Dimitrije; Vasić, Voislav; Uroš Pantović (2015). Ptice Srbije, kritički spisak vrsta. 
  4. ^ Linnaeus, C. (1758). Systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima, reformata. (na jeziku: Latin). Holmiae. (Laurentii Salvii). str. 824. Arhivirano iz originala 19. 03. 2015. g. Pristupljeno 24. 09. 2016. 
  5. ^ Jobling, James A. (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. str. 171, 173. ISBN 978-1-4081-2501-4. 
  6. ^ Simić, Dragan; Puzović, Slobodan (2008). Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]