Krpelj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Krpelj
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Podtip: Chelicerata
Klasa: Arachnida
Nadred: Parasitiformes
Red: Ixodida
familije

Argasidae
Ixodidae
Nuttalliellidae

Krpelj je paukoliki ektoparazit iz reda Ixodida potklase Acarina. Krpelji se dijele na tvrde (familije Nuttalliellidae i Ixodidae) i meke (familija Argasidae).

Krpelji najčešće borave na vrhu visokih trava gdje čekaju prolazak životinje (i čovjeka) na koju se posle identifikacije mirisom zakače pomoću posebnih kuka na prednjim nogama. Identifikacija se dešava putem posebnih hemoreceptora koji reaguju na hemijska jedinjenja u vazduhu. Krpelj tim receptorima prepoznaje ugljen-dioksid, mliječnu kiselinu, amonijak kao i kod svih sisara prepoznatljivu butansku kiselinu. Krpelj reaguje i na svjetlosne promjene (posebno tamno-svijetlo) kao i na vibracije.

Krpelji kao izazivači bolesti[uredi | uredi izvor]

Veličina krpelja

Krpelji mogu biti prenosioci brojnih spiroheta, najčešće borelije (bakterija Borrelia burgdorferi) koja može prouzrokovati lajmsku bolest koja je bezopasna ako se dovoljno rano utvrdi. U kasnijem stadijumu ova bolest prouzrokuje komplikacije kao npr. artritis, hronično oticanje zglobova kao i oštećenja perifernog nervnog sistema.

Ubod krpelja je bezbolan tako da je nakon boravka u prirodi neophodno pregledati kožu celog tijela. Posebno pažnju treba posvetiti kontroli mesta sa nježnom kožom, dok je kod djece neophodna kompletna kontrola. Ovaj parazit, ukoliko se ne ukloni, ostaje dugo vremena na „domaćinu“.

Drugi krpelji[uredi | uredi izvor]

Krpeljima se naziva i jedna grupa grinja — endoparaziti šugarci, koji žive u koži čovjeka, najčešće između prstiju.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]