Krsta Smiljanić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Krsta Smiljanić
Armijski general Krsta Smiljanić
Lični podaci
Datum rođenja(1868-12-29)29. decembar 1868.
Mesto rođenjaLjubiš, Kneževina Srbija
Datum smrti14. maj 1944.(1944-05-14) (75 god.)
Mesto smrtiBeograd, Nedićeva Srbija
Vojna karijera
Služba18921929.
VojskaVojska Kraljevine Srbije
Jugoslovenska vojska
Čin Armijski general
JedinicaDrinska divizija
Učešće u ratovimaBalkanski ratovi
Prvi svetski rat
OdlikovanjaOrden Karađorđeve Zvezde sa mačevima
Orden Belog orla
Orden Svetog Save
Orden Jugoslovenske krune

Krsta Smiljanić (Ljubiš, 17/29. decembar 1868Beograd, 14. maj 1944) bio je armijski general, ban Zetske banovine (1929–1931) i senator.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 17/29. decembra 1868. godine od oca Milosava i majke Vidosave. Završio je osnovnu školu i gimnaziju, potom je 1. septembra 1888. godine upisao Nižu školu Vojne akademije koju je posle tri godine završio i dobio čin inženjerskog potporučnika.

U oktobru 1896. godine završio je Višu školu Vojne akademije, odakle je preveden u generalštabnu struku.

Za vreme Prvog balkanskog rata bio je saradnik vojvode Radomira Putnika, koji mu je poverio rukovođenje Saobraćajnog odeljenja vrhovne komande. Nikola Pašić, tadašnji predsednik vlade, ga je po završetku Drugog balkanskog rata uvrstio u sastav delegacije mirovnih pregovora u Bukureštu.

Tokom Prvog svetskog rata komandovao je Drinskom divizijom u ratnim operacijama i tokom povlačenja preko Crne Gore i Albanije.

Sloboda ima lica onih koji su za nju život dali.

Posle Prvog svetskog rata bio je komandant Treće armijske oblasti, član Vrhovnog zakonodavnog saveta, ban Zetske banovine 1929-31, a od 10. januara 1932. godine ukazom kralja Aleksandra bio je postavljen za senatora.

Do početka Drugog svetskog rata živeo je u Beogradu, da bi se neposredno po njegovom početku vratio u Ljubiš. Nemačka komanda ga je sprovela u Beograd gde je bio u kućnom pritvoru u svom stanu. Tu je i umro 14. maja 1944. godine.[1]

O njemu je Snežana Đenić objavila dve knjige: Armijski đeneral Krsta Smiljanić COBISS.SR 151084044 i Đeneral Krsta Smiljanić: hronika jednog viteškog života COBISS.SR 210268428.[1]

Unapređenje u činove[uredi | uredi izvor]

Od 1894. je imao čin poručnika, 1902. majora, 1913 pukovnika, a od 1923. godine čin armijskog generala.

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Odlikovanja armijskog generala Krste Smiljanića [a]
Orden Belog orla 1. reda Orden Jugoslovenske krune 1. reda Orden Svetog Save 1. reda Orden Karađorđeve zvezde sa mačevima 2. reda
Orden Belog orla sa mačevima 2. reda Orden Belog orla 2. reda Orden Jugoslovenske krune 2. reda Orden Karađorđeve zvezde sa mačevima 4. reda
Orden Belog orla 5. reda Orden Takovskog krsta 5. reda Orden Leopolda 1. reda Orden Svetog Mauricija i Lazara 1. reda
Orden Belog Lava 1. reda Orden Svetog Spasitelja 2. reda Orden Svetog Mihajla i Svetog Đorđa 2. reda Orden Polonija Restituta 2. reda
Orden Rumunske krune 2. reda Orden Danila I 2. reda Orden Kupatila 3. reda Orden Lava i Sunca 3. reda
Orden Rumunske Zvezde 3. reda Orden Legije časti 3. reda Ratni krst 1914—1918 Čehoslovački Ratni krst 1914—1918

Domaća odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Inostrana odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Spomenik Krsti Smiljaniću u Zlatiboru
  • Orden Leopolda 1. reda, Belgija
  • Orden Svetog Spasitelja 2. reda, Grčka
  • Orden Kupatila 3. reda, Engleska
  • Orden Svetog Mihaila i Svetog Đorđa 2. reda, Engleska
  • Orden Sv. Mauricija i Lazara 1. reda, Italija
  • Orden Lava i Sunca 3. reda, Persija
  • Orden Polonija Restituta 2. reda, Poljska
  • Orden Rumunske krune 2. reda, Rumunija
  • Orden Rumunske Zvezde 3. reda, Rumunija
  • Orden Legije časti 3. reda, Francuska
  • Orden Danila I 2. i 4. reda, Crna Gora
  • Orden Belog lava 1. reda, Čehoslovačka
  • Ratni krst 1914—1918, Francuska
  • Ratni krst, Čehoslovačka

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Spomenice i medalje nisu uključene.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]