Kruna Aragona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grb Krune Aragona

Kruna Aragona (kat. Corona d’Aragó; šp. Corona de Aragón) je nastala ujedinjenjem Kraljevstva Aragona i Grofovije Barselone. Pošto aragonski kralj nije imao sinova, njegova kćerka Petronila od Aragona udala se za grofa od Barselone, Ramona Berengera. Sin Petronile i Ramona, Alfonso II, preuzeo je 1162. godine kao grof Alfonso I vlast u Kataloniji i posle abdikacije njegove majke, 1164, kraljevsku krunu Aragona. Novonastala zajednica obuhvatala je Aragon i Kataloniju, a kasnije se proširila i na veliki deo Sredozemlja.

Kraljevina Aragon 1210. godine (oivičeno zelenom bojom)

Pere II od Aragona je vladao od 1196. do 1213. godine. Đaume I od Aragona (1213-1276) izdao je ustav i rešio da podeli zemlju svojim sinovima, ali oni nisu mogli da se usaglase.

Najstariji sin, Pere III od Aragona, osvojio je 1282. Siciliju, ali ovaj pohod se razvio u rat sa Francuskom. Ovo je dovelo do nesuglasica i razmirica zbog finansijskih problema zbog čega se morao da se uvede porez, ali ubrzo, 1283, su ljudi zahtevali staru slobodu. Oni su iznudili od kralja posebne privilegije za Saragosu. 1285. Petrov stariji sin, Alfonso III od Aragona, je poslao svog strica Hajmea II od Aragona na Majorku i započeo rat sa Kastiljom i Francuskom koji je dugo trajao. Alfonsa je nasledio Hajme II od Aragona 1291-1327) koji je čvrsto ujedinio špansko carstvo.

Naslednika Đaumea II, Alfonso IV (1327-1336), se borio protiv Đenovljana i zajedno sa Alfonsom XI od Kastilje vodio uspešne borbe protiv Mavara. Pedro IV (1336-1387) je okončao rat sa Đenovom koji je veoma naškodio trgovcima Aragona. On je ponovo ujedinio Majorku (1344) sa Aragonom, ali je zato delimično izgubio Sardiniju. Godine 1348. se borio kod Epila i osvojio novo utvrđenje.

Njegov sin, Huan I (1387-1396) je izgubio celu Sardiniju. Nakon smrti Huana i njegovog brata Martina I (1396-1410), mnogi su se borili za vlast, ali je za kralja izabran Fernando I od Kastilje (1412-1416), Huanov nećak.

Posle Fernanda na vlast je došao njegov sin Alfonso V (1416-1458) koji je upravu prepustio supruzi Mariji od Kastilje i svom bratu Huanu dok je on vodio ratove. Aragonu je priključio Siciliju i Napulj.

Špansko carstvo zajedno sa Sardinijom i Sicilijom nasledio je Huan II (1458-1479), koji je po svojoj ženi, Blanki, bio i kralj Navare. On je umro 1479. godine.

Od posebnog značaja je ustavna istorija Aragona, kada se pokrenulo pitanje obrazovanja građanstva. Već 1118. godine građani Saragose dobili su mnoga prava.

Gradovi Aragona i Kastilje uvek su se trudili da očuvaju svoje privilegije i slobodu. Vlada Aragona, koju su činili zastupnici više i niže klase, odlučivala je o ratu i slobodi, savezima i nagodbama, porezima, novcu, novim i starim zakonima, presudama suda.

Katolički kraljevi i ujedinjenje Kastilje[uredi | uredi izvor]

Huana II nasledio je sin Fernando II koji se 1469. oženio Izabelom od Kastilje i tako postavio temelje ujedinjenju hispanskih kraljevina u buduću kraljevinu Španiju.

Vladari Krune Aragona[uredi | uredi izvor]

Dinastija Aragon Katalonija Valensija Majorka Sardinija Sicilija Napulj
Barselonska dinastija Ramon Berenger IV i Petronila od Aragona (1137-1164)
Alfonso Čestiti ili Trubadur (1164-96)
Pere Katolički (1196-1213)
Đaume Osvajač (1213-76)
Pere Veliki (1276-85) Đaume II od Majorke (1276-1285)  
Alfons III (ili Liberalni) (1285-91) Đaume Pravedni (1243-1311)
Đaume Pravedni (1285-1327) (1285-1295)    
Đaume II od Majorke (1295-1311) Federiko III od Sicilije (1296-1336)
Sančo I od Majorke (1311-1324)
Alfons Dobroćudni (1327-36) Đaume III od Majorke (1295-1311)  
Pere Svečani (1336-87) Pedro II od Sicilije (1337-1342)
Luis od Sicilije (1355-1377)
Marija od Sicilije (13771401)
Đoan Lovac (1387-96)
Martin Mladi (1395-1409)
Martin Humanista (1396-1410)
Međuvladavina - Sporazum iz Kaspe
Dinastija Trastamara Fernando od Antekere (1412-1416)
Alfonso Velikodušni (1416-1458)
Huan II od Aragona (1458 - 1479) Fernando I od Napulja (1458-1494)
Fernando Katolički (1479-1516)
Fernando II od Napulja, ili Fernandito (1495-1496)
Federiko IV od Napulja (1496-1501)
 
(15041516)
Habzburgovci Karlo I od Aragona (1516-1556)
Filip I od Aragona (1556-1598)
Filip II od Aragona (1598-1621)
Filip III od Aragona (1621-1665)
Karlo II od Aragona (1665-1700)
Kruna Aragona nestaje Rat za špansko nasleđe između Filipa Anžuvinca i Nadvojvode Karla od Austrije (1702-1715)
Filip IV od Aragona (1700-1746).
Teritorije Krune Aragona gube svoje zakone (fuerose) i povlastice Dekretom Nueva Planta i uvode se zakoni Kastilje.
Nadvojvoda Karlo od Austrije (na Sardiniji do 1720, Siciliji do 1734, i u Napulju do 1735)
Spisak hrišćanskih kraljevina na Pirinejskom poluostrvu od Rekonkiste do danas
Portugalija Španija
Kruna Kastilje Kraljevina Navara Kruna Aragona
Kraljevina Galicija Kraljevina Asturija Kraljevina Leon Kraljevina Kastilja Kraljevina Aragon Grofovija Barselona Kraljevina Valensija Kraljevina Majorka