Kultura Beograda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada SANU-a, sagrađena 1922.

Beograd je domaćin mnogim kulturnim manifestacijama, uključujući FEST (Međunarodni filmski festival), BITEF (Beogradski internacionalni teatarski festival), BELEF (Beogradski letnji festival), BEMUS (Beogradske muzičke svečanosti), Beogradski sajam knjiga, i Beogradski festival piva.[1] Dobitnik Nobelove nagrade Ivo Andrić je napisao svoja najpoznatija dela: „Na Drini ćuprija“ i „Prokleta avlija“ u Prizrenskoj ulici u Beogradu.[2] Ostali istaknuti srpski književnici koji su živeli i radili u Beogradu su: Branislav Nušić, Miloš Crnjanski, Borislav Pekić, Milorad Pavić, Meša Selimović i mnogi drugi.[3][4][5]

Većina srpske filmske industrije se nalazi u Beogradu, a jedan od najpoznatijih filmova snimljenih ovde je i film Emira Kustirice iz 1995, dobitnik Zlatne palme na Kanskom festivaluPodzemlje. Grad je bio jedan od glavnih centara jugoslovenskog „novog talasa“: VIS Idoli, Ekatarina Velika i Šarlo Akrobata muzički bendovi koji su svi iz Beograda. Ostali poznati beogradski rok umetnici: Riblja čorba, Bajaga i instruktori i ostali.[traži se izvor] Tokom devedesetih, grad je bio glavni centar (u bivšoj Jugoslaviji) muzičkog žanra turbofolk. Danas je centar srpske hip hop scene, sa izvođačima kao što su Beogradski Sindikat, Škabo, Marčelo i mnogi drugi.[6] Beograd takođe ima mnogo pozorišta, a najpoznatiji među njima su Beogradsko narodno pozorište, Jugoslovensko dramsko pozorište, Zvezdara teatar, i Atelje 212. U Beogradu se nalazi i Srpska akademija nauka i umetnosti, Narodna biblioteka Srbije i Istorijski arhiv Beograda.

Muzeji[uredi | uredi izvor]

Miroslavljevo jevanđelje, srednjovekovni rukopis koji se čuva u Narodnom muzeju

Najpoznatiji muzej u Beogradu je Narodni muzej, osnovan 1844. godine. Sadrži kolekcije više od 400.000 izložbenih materijala, uključujući mnoga strana remek-dela. Poznato Miroslavljevo jevanđelje se nalazi u ovom muzeju.[7] Vojni muzej je naročito popularan za strane turiste, najviše zbog delova „nevidljivog“ (stelt) aviona F-117 kog je jugoslovenska protivvazdušna odbrana oborila u toku NATO bombardovanja 1999. U muzeju se takođe nalazi još preko 25.000 ostalih izložbenih predmeta od kojih neki datiraju iz rimskog perioda.[8] Sličan muzej je Muzej ratnog vazduhoplovstva koji ima više od 200 aviona, od kojih su 50 stalna postavka. Nekoliko aviona u Muzeju su jedini „preživeli“ primerci tog tipa, kao npr. Fijat G.50. Muzej izlaže i neke delove oborenih američkih i NATO aviona.[9] Etnografski muzej, osnovan 1901, sadrži više od 150.000 predmeta ruralne i urbane kulture Balkana, tačnije država bivše Jugoslavije.[10] Muzej savremene umetnosti sadrži kolekciju sa oko 8.540 primeraka umetničkih dela iz Jugoslavije od 1900. godine[11] Muzej Nikole Tesle, osnovan 1952. godine, čuva lične stvari Nikole Tesle, naučnika po kome je jedinica Tesla dobila ime. Muzej čuva oko 160.000 originalnih dokumenata i oko 5.700 ostalih predmeta.[12] Još jedan od većih beogradskih muzeja je Muzej Vuka i Dositeja, koji sadrži eksponate koji govore o životu, delu i zaveštanju Vuka Stefanovića Karadžića i Dositeja Obradovića, reformatora srpskog književnog jezika iz 19. veka koji su takođe ujedno i bili prvi ministri srpskog obrazovanja.[13] U Beogradu takođe postoji i Muzej afričke umetnosti, osnovan u vreme socijalističke solidarnosti sa nerazvijenim nacijama Trećeg sveta.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Beograd ima dva državna univerziteta i više privatnih institucija za više i visoko obrazovanje. Beogradski univerzitet vodi poreklo od Velike škole, osnovane 1808.[14] Prvi srpski univerzitet formalno je osnovan 27. februara 1905. Više od 70.000 studenata studira na Beogradskom univerzitetu.[15]

Dana 21. maja 1973. godine, umetničke akademije prerasle su u fakultete umetnosti, a Umetnička akademija postala je Univerzitet umetnosti, drugi samostalni beogradski univerzitet.[16]

U Beogradu postoji 195 osnovnih i 85 srednjih škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sistem obuhvata 51 stručnu, 21 gimnaziju, 8 umetničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih učenika uči 22.000 zaposlenih u preko 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 m².[17]

Noćni život[uredi | uredi izvor]

Beograđanka

Beograd ima reputaciju prestonice koja nudi svakodnevni, živopisan noćni život, sa mnoštvom klubova otvorenih do svitanja širom grada. Najprepoznatljiviji su klubovi smešteni na splavovima duž obala Save i Dunava.[18][19][20]

Vikend-posetioci, posebno oni iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, smatraju Beograd većom metropolom od svojih prestonica zbog prijateljske atmosfere, sjajnih klubova i barova, jeftinih pića, nepostojanja jezičke barijere, kao i liberalne regulative vezane za noćni život.[traži se izvor][traži se izvor]

Poznata mesta za ljubitelje alternativne muzike, odnosno kulture koja ne potpada pod mejnstrim, poznati su i afirmisani klubovi kao što su Akademija (Klub studenata na FLU), smeštena u podrumu Fakulteta likovnih umetnosti i KST (Klub studenata tehnike), smešten u podrumu zgrade Tehničkih fakulteta.[21][22] Jedno od najpoznatijih mesta za alternativne kulturne događaje u gradu je SKC (Studentski kulturni centar), koji se nalazi preko puta Beograđanke, jedne od najznamenitijih građevina Beograda. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih grupa se često održavaju u SKC-u, kao i umetničke izložbe i javne debate i diskusije.[23]

Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu, a ljubitelji su starogradske muzike, tipične za severne krajeve Srbije, mogu da se odluče za veče u Skadarliji, staroj boemskoj četvrti grada gde su se okupljali pesnici i umetnici krajem 19. i početkom 20. veka. U Skadarskoj ulici i okolini nalaze se neki od najboljih i najstarijih beogradskih restorana.[24] Na jednom kraju četvrti nalazi se nekadašnja najstarija beogradska pivara, osnovana u prvoj polovini 19. veka.[traži se izvor]

Sport[uredi | uredi izvor]

Beogradska arena

U Beogradu postoji oko hiljadu sportskih objekata, od kojih mnogi svojim kapacitetom zadovoljavaju potrebe velikih i gotovo svih vrsta sportskih događaja.[25] Beograd je bio domaćin mnogim bitnim sportskim događajima u bliskoj prošlosti, kao što su Evropsko prvenstvo u košarci 2005.,[26] Evropsko prvenstvo u odbojci 2005., Svetsko prvenstvo u vaterpolu 2005. i Evropski olimpijski festival mladih 2007. Beograd će biti grad domaćin Letnje univerzijade 2009. godine[traži se izvor]

Beograd se dva puta neuspešno kandidovao za Letnje olimpijske igre i to za Olimpijadu 1992. kada je ispao u trećem krugu glasanja Međunarodnog olimpijskog komiteta (tada su se igre održale u Barseloni) i Letnje olimpijske igre 1996. kada je grad domaćin bila Atlanta.[27][28]

Beograd je dom i dva najveća i najuspešnija sportska društva u Srbiji, Partizana i Crvene zvezde. Dva najveća fudbalska stadiona u Beogradu su Marakana (stadion „Crvene zvezde“) i Stadion JNA (stadion „Partizana“).[29] Beogradska arena se koristi za košarkaške i odbojkaške utakmice, zajedno sa halom Pionir.[30][31], dok se Sportski centar „Tašmajdan“ koristi za vaterpolo utakmice.

Ada Ciganlija je bivše ostrvo na reci Savi, i najveći beogradski sportsko-rekreativni kompleks. Nakon njegovog povezivanja s obalom, napravljeno je veštačko jezero. Jedna je od najpoznatijih destinacija za Beograđane tokom vrelog leta. Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razne sportove uključujući golf, ragbi, fudbal, košarku, odbojku, bejzbol i tenis.[32] Ekstremni sportovi su takođe dostupni, kao što su bandži džamping, skijanje na vodi i pejntbal[33] Na ostrvu se nalaze i staze za vožnju bicikla, šetnju i džogiranje.[34][35]

Turizam[uredi | uredi izvor]

Pogled na centar grada

Od 2000, uporedo sa obnavljanjem diplomatskih odnosa Srbije sa zapadnom Evropom i Amerikom, u Beogradu se primećuje povratak stranih turista odsutnih još od ratova iz devedesetih godina.

Reka Sava, pogled sa Kalemegdana

Istorijski delovi i zgrade Beograda su najveće gradske turističke atrakcije. One uključuju Skadarliju, Narodni muzej, obližnje Narodno pozorište, Zemun, Trg Nikole Pašića, Milošev konak, Konak kneginje Ljubice, Terazije, Studentski trg, Kalemegdan, Knez Mihailovu ulicu, Dom Narodne skupštine, Hram Svetog Save i Stari dvor. Pored ovoga, postoje mnogi parkovi, spomenici, muzeji, kafići, restorani i prodavnice i to sa obe strane reke Save. Mauzolej Josipa Broza Tita, nazvan Kuća cveća, parkovi Topčider i Košutnjak koji se nalaze u blizini su takođe popularni, posebno posetiocima iz bivše Jugoslavije.

U poslednje vreme broj mladih posetilaca se veoma uvećao, naročito onih iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine koji uživaju u noćnom životu grada.[36][36]

Mediji[uredi | uredi izvor]

Beograd je najznačajniji medijski centar u Srbiji. U Beogradu je sedište Radio televizije Srbije - RTS, javnog medijskog servisa, koji ima dva TV programa, pet radio programa[37] i muzičku izdavačku kuću PGP RTS.[38] Najpopularnija komercijalna medijska organizacija je RTV Pink, srpski multinacionalni medij, poznat po svojim popularnim zabavnim programima, za koje neki smatraju da su senzacionalistički i da su niskokvalitetni.[traži se izvor] Veoma popularna komercijalna medijska organizacija je i B92, koja ima svoju televizijsku i radio stanicu, izdavačku delatnost i jedan od najposećenijih Internet sajtova u Srbiji.[39]Ostale televizijske stanice u Beogradu su TV Košava, TV Avala, Foks televizija, Studio B i TV Enter, a postoje i mnogi specijalizovani kanali kao što su SOS (sport), Metropolis (muzika), Art TV (umetnost), Sinemanija (filmovi) i Hepi TV (dečji programi).

Najpoznatije radio-stanice u Beogradu su: Radio Beograd 202, Radio B92, Radio Indeks, Radio Novosti, Radio Nostalgija, Radio Pingvin, Radio Top FM, Radio S i Radio Studio B.

Dnevne novine sa sedištem u Beogradu su: Politika, Večernje novosti, Blic, Glas javnosti, Sport, Sportski žurnal, Borba, Danas, Kurir, Pres i Sutra. Besplatne dnevne novine 24 sata su osnovane u jesen 2006. godine.

Najznačajniji nedeljni listovi su: NIN, Vreme, Standard i Evropa.

Takođe, u Beogradu radi i nekoliko novinskih agencija: Tanjug, FoNet, Beta i Tiker.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Skupština Srbije, s desne strane sedište PTTa Srbije — Glavna pošta

U različitim delovima grada arhitektura varira od tipično centralnoevropskog stila (Zemun), preko izvesnog broja zgrada u turskom stilu lociranih u starim delovima grada, do najmodernije arhitekture Novog Beograda. Arhitektura 19. veka je dosta uticala na arhitektonske trendove u Srbiji, pa i u Beogradu. Naročito je vidljiv uticaj austrougarske arhitekture 19. veka. Pod komunizmom, većina kuća je građena brzo i jeftino, što je dovelo do brutalističke arhitekture blokova Novog Beograda podignutih u prvim decenijama nakon Drugog svetskog rata.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grad Beograd — Kultura i umetnost (Kulturne manifestacije), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  2. ^ Zadužbina Ive Andrića — Biografija Ive Andrića Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. januar 2010), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  3. ^ Borislav Pekić - Biografija, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  4. ^ Miloš Crnjanski — Biografija, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  5. ^ Meša Selimović — Biografija, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  6. ^ Balkanmedija: Liričar među reperima Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. jun 2007), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  7. ^ Narodni Muzej u Beogradu — O Muzeju Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. februar 2009), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  8. ^ Grad Beograd - Muzeji 4, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  9. ^ Vazduhoplovni vodič — Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. januar 2009), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  10. ^ Grad Beograd - Muzeji 3, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  11. ^ Grad Beograd - Muzeji 2, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  12. ^ Muzej Nikole Tesle - O Muzeju Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. decembar 2008), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  13. ^ Grad Beograd - Muzeji 1, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  14. ^ Univerzitet u Beogradu — Pravni fakultet (Istorijat) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. februar 2009), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  15. ^ Univerzitet u Beogradu - Broj studenata[mrtva veza], Pristupljeno 10. 4. 2013.
  16. ^ Zvanični sajt Univerziteta umetnosti u Beogradu. Istorijat Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. novembar 2011), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  17. ^ Grad Beograd - Obrazovanje i nauka, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  18. ^ "The Observer: "Why I love battered Belgrade" (jezik: engleski), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  19. ^ Beograd rastura Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. februar 2014): Njujork Tajms (jezik: engleski)
  20. ^ Beogradski noćni život leži na Dunavu: Deutsche Welle (jezik: nemački)
  21. ^ Klub Akademija — O Akademiji Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. avgust 2008), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  22. ^ Klub studenata tehnike — O nama, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  23. ^ SKC — Informacije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. decembar 2008), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  24. ^ Turistička organizacija Beograda — Skadarlija[mrtva veza], Pristupljeno 10. 4. 2013.
  25. ^ Grad Beograd - Sport i rekreacija, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  26. ^ www.ep2005.co.yu Zvanična prezentacija EP u košarci 2005. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. avgust 2005), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  27. ^ „Olimpijski komitet Srbije - Istorija”. Arhivirano iz originala 10. 2. 2009. g. Pristupljeno 10. 4. 2013. 
  28. ^ Zvanična prezentacija olimpijskog pokreta (Atlanta 1996), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  29. ^ Grad Beograd - Sport i rekreacija (Stadioni), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  30. ^ Grad Beograd - Sport i rekreacija (Sportski centri i hale), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  31. ^ Tašmajdan - Hala Pionir Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. februar 2009), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  32. ^ „Ada Ciganlija - Sportski tereni”. Arhivirano iz originala 25. 4. 2007. g. Pristupljeno 10. 4. 2013. 
  33. ^ Turistička organizacija Beograda - Ada Ciganlija[mrtva veza], Pristupljeno 10. 4. 2013.
  34. ^ „Ada Ciganlija - O Adi”. Arhivirano iz originala 20. 5. 2007. g. Pristupljeno 10. 4. 2013. 
  35. ^ „Ada Ciganlija - Kupalište”. Arhivirano iz originala 20. 5. 2007. g. Pristupljeno 10. 4. 2013. 
  36. ^ a b izvor
  37. ^ RTS: Samo RTS može da bude javni servis Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. januar 2009), Pristupljeno 10. 4. 2013.
  38. ^ PGP - RTS (Priča o nama Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. januar 2009))
  39. ^ B92 na 8.598. mestu u svetu, Pristupljeno 10. 4. 2013.