Kuenluen

Koordinate: 36° S; 84° I / 36° S; 84° I / 36; 84
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Кунлун)
Kunlun
Pogled sa podnožja na Kunlun
Geografske karakteristike
Najviša tačkaUlug Mustag
Ndm. visina7.723 m
Koordinate36° S; 84° I / 36° S; 84° I / 36; 84
Dimenzije
Dužinaoko 2.500 km
Geografija
Kuenluen na karti Kine
Kuenluen
Kuenluen
Države Kina
RegijeSinkjang

Kunlun je veliki planinski masiv u zapadnoj Kini, pretežno u Tibetu i Sinkjangu. Pruža se od Pamira i Karakoruma do srednje Kine u dužini od 2500 km.

Najviši vrh je Ulug Mustag sa 7723 m. Građen je od krečnjaka, škriljaca, gnajsa i granita. Preovlađuje oskudna pustinjska vegetacija. Na najvišim područjima nalaze se mnogi lednici. Kunlun je teško prohodni masiv. Najniži prevoji se nalaze na visinama od 4000 do 5000 metara. Središnji deo Kunluna čine visoravni i doline sa retkim slanim jezerima na nadmorskoj visini od 4.900 m. Poznata su nalazišta ruda gvožđa i bakra, kao i kamenog uglja. Preovladava oskudna pustinjska vegetacija. Vodeni tokovi teku severnim padinama Kunluna i nestaju u pustinjskom pesku. Kraj je slabo naseljen a u rečnim dolinama zapadnog dela razvila su se manja naselja. To je nomadska populacija koja se bavi uzgajanjem jakova.

Tačna definicija planina Kunlun varira tokom vremena. Stariji izvori su koristili Kunlun za označavanje planinskog pojasa koji se proteže preko centra Kine,[1] to jest Altin Ta zajedno sa planinama Ćiljen šan i Ćin. Nedavni izvori[2] navode da lanac Kunlun formira veći deo južne strane Tarimskog basena, a zatim se nastavlja istočno, južno od Altin Ta. Sima Ćen (Zapisi velikog istoričara, svitak 123) kaže da je car Vu od Hana poslao ljude da pronađu izvor Žute reke i dao ime Kuenluen planinama na njenom izvoru. Čini se da je ime nastalo kao polu-mitska lokacija u klasičnom kineskom tekstu Klasici planina i mora.

Opseg[uredi | uredi izvor]

Kuenluenski lanac
Reka Karakaš u zapadnom Kuenluen Šanu, gledano sa autoputa Tibet-Sinđan.

Od Pamira u Tadžikistanu, planine Kuenluen idu na istok kroz južni Sinđan do provincije Ćinghaj.[3] Protežu se duž južne ivice onoga što se sada zove Tarimski basen, zloglasne pustinje Taklamakan i pustinje Gobi. Brojne važne reke teku iz lanca, uključujući reku Karakaš („reka crnog žada“) i reku Jurungkaš („reka belog žada“), koje teku kroz oazu Kotan u pustinju Taklamakan. Južno od Kuenluena nalazi se retko naseljena regija Čangtang, koja čini deo Tibetanske visoravni.

Kuenluenski prolaz

Altin-Ta ili Altun lanac je jedan od glavnih severnih venaca Kuenluena. Njegovo severoistočno proširenje Kilijan Šan je još jedan glavni severni lanac Kuenluena. Na jugu glavno proširenje je Min Šan. Planine Bajan Har, južni ogranak planine Kuenluen, čine sliv između slivova dve najduže kineske reke, reke Jangce i Žute reke.

Vulkanska grupa Kuenluen[uredi | uredi izvor]

Preko 70 vulkanskih čunjeva čine Kuenluen vulkansku grupu. To nisu vulkanske planine, već kupe. Kao takvi, oni se ne ubrajaju u svetske vulkanske planinske vrhove. Grupa, međutim, ima visinu od 5.808 m (19.055 ft) iznad nivoa mora (35° 30′ S; 80° 12′ I / 35.5° S; 80.2° I / 35.5; 80.2). Ako se smatraju vulkanskim planinama, one bi predstavljale najviši vulkan u Aziji i Kini i drugi najviši na istočnoj hemisferi (posle planine Kilimandžaro) i jedan od sedam vulkanskih vrhova po visini. (Planina Damavand je najviši vulkan u Aziji, a ne Kuenluenski čunjevi.) Poslednja poznata erupcija u toj vulkanskoj grupi bila je 27. maja 1951. godine.[4]

Istorija i mitologija[uredi | uredi izvor]

Vrh u lancu Kunlun

Legendarne i mistične planine su dugogodišnji aspekt kineske civilizacije. Kunlun je prvobitno ime mitske planine za koju se veruje da je taoistički raj.

Kunlun je polu-mitski region nedaleko od izvora Žute reke.[5] Planine Kunlun su ušle u kinesku ideologiju tokom perioda zaraćenih država (475-221. p. n. e.), i postale su blisko integrisane u kinesku kulturu.[6]

Gu Đegang deli kineski mitološki sistem na sistem Kunlun i sistem Penglaj zasnovan na istočnim i zapadnim regionima. On veruje da je mit o Kunlunu

„nastao na zapadnoj visoravni, a njene magične i veličanstvene priče šire se na istok, a zatim prate ogromno i bezgranično more. Kombinacija ovih prirodnih uslova formirala je sistem Penglaj mitologije u obalnim oblastima Jan, Vu, Či, i Jue."[7]

Klima[uredi | uredi izvor]

Kunlun planine

Kunlun planine su potpuno izolovane od klimatskih uticaja monsuna, ali su pod stalnim uticajem kontinentalne vazdušne mase, što dovodi do velikih godišnjih i dnevnih temperaturnih oscilacija. Najsušniji je središnji deo planinskog sistema, dok istočni i zapadni delovi dobijaju veću količinu padavina. Godišnja količina padavina se kreće od 50 mm. u podnožju planina do 460 mm. blizu Pamira i Tibeta. U podnožju planina, koje se graniče sa Tarimskom kotlinom prosečna letnja temperatura je oko 28 °C, a zimska -9 °C.;u većim nadmorskim visinama na granici sa Tibetom letnji prosek je 10 °C, a zimski - 35 °C i niže. Karakteristike Kunlun planina su velike dnevne razlike u temperaturi ( visoke dnevne i izuzetno niske noćne ) što dovodi do eluvijalnog procesa usled čega nastaju velike količine rastresitog materijala na tim područjima, kao i jaki vetrovi, koji su najjači u jesen.

Biljni i životinjski svet[uredi | uredi izvor]

U Kunlun planinama preovlađuju stenovite pustinje i retko stepe. Usled toga vegetacija je vrlo oskudna uglavnom se sastoji od trava i grmlja. U većem delu planina zbog nedostatka vode i životinjski svet je ograničen. Mogu se naći retka stada divljih papkara, kao što su Tibetanska gazela (engl. Goa) i antilopa (engl. Tibetan antelope), zajedno sa stadima divljih magaraca (Kijang) i jakova. Međutim, U vlažnijim zapadnim oblastima nalaze se Argali - planinske ovce, Himalajska plava ovca (engl. Bharal), Urial - takođe vrsta ovce i kozorog. Takođe u retkim šikarama na zapadnom delu Kunluna mogu se naći mrki medvedi, vukovi i retko snežni leopard. Razne vrste ptica selica zadržavaju se na ovim prostorima tokom sezone migracije.

Stanovništvo i ekonomija[uredi | uredi izvor]

Stanovnici Kunlun planina uprkos ekstremnim klimatskim i topografskim uslovima su Ujgurski i Mongolski nomadi koji se zajedno sa svojim stadima kreću u stalnoj potrazi za hranom. Neka naselja mogu se naći u dolinama zapadnih oblasti. Han Kinezi su sve prisutniji u ovoj oblasti i oni su koncentrisani duž široke i dobro održavane mreže makadamskih puteva izgrađenih 1949. Stočarstvo predstavlja ekonomsku bazu fokusiranu na ovce, koze, jakove i retka stada goveda. Pašnjaci su retki ali sa travama koje su veoma bogate hranljivim materijama. Navodnjavanje u oblastima gde je to izvodljivo pruža mogućnost proizvodnje pšenice, ječma, graška, krompira i uljane repice.

U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]

Planine Kunlun (u knjizi napisane kao „Kuen-Lun“) su opisane kao lokacija manastira Šangri-La u romanu Izgubljeni horizont engleskog pisca Džejmsa Hiltona iz 1933. godine.

Planine su mesto izmišljenog grada Kun Lun u seriji Marvel komiks Ajron Fist i istoimenoj TV emisiji.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Richard, L. (1908). Comprehensive Geography of the Chinese Empire. OCLC 2281016. 
  2. ^ National Geographic Atlas of China, 2008
  3. ^ „Kunlun Mountains”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2009-11-19. 
  4. ^ „Kunlun Volcanic Group”. Global Volcanism Program. Smithsonian Institution. 
  5. ^ 贾海建. 神怪小说与山岳信仰关系研究 《中央民族大学》 2011 年博士论文. Arhivirano iz originala 15. 01. 2023. g. Pristupljeno 19. 03. 2023. 
  6. ^ Peng, Peng (1. 10. 2021). „Decentralizing the origin of civilization: Early archaeological efforts in China”. History of Humanities. 6 (2): 515—548. ISSN 2379-3163. S2CID 244133983. doi:10.1086/715935. 
  7. ^ 许洋洋. 中国神话的地域文化透视. 
  8. ^ Young, Sage (16. 3. 2017). „What Is K'un-Lun In 'Iron Fist'? The "Lost City" Has A Mystical History”. www.bustle.com. Bustle Digital Group. Pristupljeno 19. 11. 2018. „It's located in the Kunlun Mountains in Tibet, which is a real Chinese mountain range. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]