Kučevo

Koordinate: 44° 28′ 42″ S; 21° 40′ 07″ I / 44.47844° S; 21.66860° I / 44.47844; 21.66860
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kučevo
Crkva Svetog Vaznesenja Gospodnjeg, sakralni objekat
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBraničevski
OpštinaKučevo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 3.944
Geografske karakteristike
Koordinate44° 28′ 42″ S; 21° 40′ 07″ I / 44.47844° S; 21.66860° I / 44.47844; 21.66860
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina156 m
Kučevo na karti Srbije
Kučevo
Kučevo
Kučevo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj12240
12241
Pozivni broj012
Registarska oznakaPO
Krak Lu Jordan, arheološko mesto

Kučevo je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Braničevskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 3.944 stanovnika.

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Pogrešno se smatra srcem Homolja jer se nalazi u Zviždu, nevelikoj ravnici u dolini reke Pek. Homolje je susedna planinska oblast, sa centrom u Žagubici. Prema poslednjem popisu iz 2002. godine, Kučevo ima 4.506 stanovnika. Za pedeset godina u drugoj polovini XX veka, broj stanovnika se povećao za 1.330 (na popisu iz 1948. godine evidentirano je 3.176 stanovnika). Stanovništvo je etnički mešovito, a na poslednjem popisu bilo je 4.199 Srba, 143 Vlaha, 7 Jugoslovena, 5 Roma, 15 Rumuna, a 86 stanovnika se nije izjasnilo u pogledu etničke pripadnosti.

Kroz ovo malo mesto vrlo često turisti iz udaljenih krajeva dolaze na kraći odmor. U blizini je pećina Ceremošnja i visoravan Kisela voda. U avgustu mesecu svake godine se održava smotra izvornog narodnog stvaralaštva istočne Srbije, „Homoljski motivi“.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nekada su stari ljubitelji zlata ispirali u dolini Peka zlato koje se slivalo sa vrha Majdanpečke visoravni.

Pruga Požarevac-Kučevo je otvorena 12. marta 1939.[2]

Ovde se nalaze Crkva Svetog Vaznesenja u Kučevu, Stadion Miodrag Miki Stanojević, Vodenica Mišića u Kučevu i Rodna kuća narodnog heroja Slobodana Jovića u Kučevu.
Ovde se nalazi Zapis lipa kod crkve (Kučevo).

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Kučevo živi 3637 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,8 godina (39,4 kod muškaraca i 42,2 kod žena). U naselju ima 1622 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,78 (popis 2002).

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 3.176
1953. 3.751
1961. 3.956
1971. 4.441
1981. 5.051
1991. 4.846 4.454
2002. 4.506 5.302
2011. 3.944
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
4.199 93,18%
Vlasi
  
143 3,17%
Crnogorci
  
17 0,37%
Rumuni
  
15 0,33%
Hrvati
  
8 0,17%
Jugosloveni
  
7 0,15%
Bugari
  
6 0,13%
Romi
  
5 0,11%
Muslimani
  
5 0,11%
Mađari
  
5 0,11%
Makedonci
  
4 0,08%
Bošnjaci
  
3 0,06%
Rusi
  
2 0,04%
nepoznato
  
49 1,08%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznati Kučevljani[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Danas počinju 46. Homoljski motivi („Večernje novosti“, 26. avgust 2013)
  2. ^ "Vreme" 13. mart 1939. str. 1 i 5. digitalna.nb.rs
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]