Kljajićevo

Koordinate: 45° 46′ 07″ S; 19° 16′ 24″ I / 45.7685° S; 19.273333° I / 45.7685; 19.273333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kljajićevo
Katolička crkva u selu
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugZapadnobački
GradSombor
Stanovništvo
 — 2011.Pad 5045
 — gustina67/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 46′ 07″ S; 19° 16′ 24″ I / 45.7685° S; 19.273333° I / 45.7685; 19.273333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina87 m
Površina89,1 km2
Kljajićevo na karti Srbije
Kljajićevo
Kljajićevo
Kljajićevo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj25221
Pozivni broj025
Registarska oznakaSO

Kljajićevo (nem. Kernei, mađ. Kerény) je naselje u Srbiji u gradu Somboru u Zapadnobačkom upravnom okrugu, i nalazi se 13 km od Sombora, na nadmorskoj visini od 88-100 m. Prema popisu iz 2022. bilo je 4006 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Čonoplja i Kljajićevo

Istorija[uredi | uredi izvor]

Arheološka iskopavanja pokazuju da je na prostoru atara Kljajićeva postojao život još u neolitu. Na prostoru današnjeg sela prvo pominjano naselje je Sent Kiraj 1391. godine. Pod imenom Krnjaja naselje se prvi put pominje 1601. godine.

Godine 1765. u tadašnje naselje su se doselile prve porodice Nemaca, te od tada počinje ubrzani razvoj mesta koje menja ime u Kernei. U toku 19. veka mesto je naseljeno pretežno nemačkim stanovništvom i broji oko 3000 duša, te spada u veća naselja tog vremena.

Pre Drugog svetskog rata Kljajićevo je bilo zanatski razvijeno selo sa preko 200 radionica. Današnje ime naselje je dobilo 1949. godine po narodnom heroju Milošu Kljajiću, rođenom u Gornjem Sjeničaku na Kordunu, koji je poginuo 14. jula 1944. godine na Žumberku.

Pred završetak rata su se iselili Nemci, koji su do tada činili većinu stanovništva. Zbog saradnje sa fašistima najveći broj Nemaca je pobegao iz mesta.[traži se izvor] Krajem 1945. godine pristižu prvi naseljenici iz Like, Gorskog Kotara, Žumberka i Korduna. Naseljeno je ukupno 999 porodica sa 5.400 članova.

Plodno zemljište je uslovilo da poljoprivreda bude važna privredna grada. Uz nju se razvija i industrija.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Kljajićevo živi 4942 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,4 godina (39,4 kod muškaraca i 43,4 kod žena). U naselju ima 1928 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,12.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 5.847
1953. 6.028
1961. 6.088
1971. 5.805
1981. 5.850
1991. 5.737 5.615
2002. 6.012 6.126
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
5.603 93,19%
Jugosloveni
  
71 1,18%
Hrvati
  
52 0,86%
Mađari
  
31 0,51%
Bunjevci
  
16 0,26%
Crnogorci
  
10 0,16%
Makedonci
  
8 0,13%
Ukrajinci
  
5 0,08%
Nemci
  
5 0,08%
Muslimani
  
4 0,06%
Slovenci
  
3 0,04%
Slovaci
  
3 0,04%
Romi
  
1 0,01%
nepoznato
  
7 0,11%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Sport[uredi | uredi izvor]

U Kljajićevu deluje fudbalski klub „Kordun“, koji se takmiči u Međuopštinskoj ligi Sombor. [4]U selu uspešno deluje i kuglački klub Kordun koji se takmiči u Super ligi. Postoji i Rukometni klub Kljajićevo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  4. ^ Područna liga (2014/2015) tabela

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]