Lazareva pećina
Lazareva pećina (Zlotska pećina) je pećina u Srbiji. Nalazi se u istočnoj podgorini Kučaja. U blizini se nalazi još par objekata koji su zajedno sa ovom pećinom poznati i pod nazivom „Zlotske pećine“. Od ovih pećina Lazareva je najpoznatija i turistički najranije uređena. Od Zlota je udaljena 3 km, od Brestovačke banje 14 km i od Bora 21 km. Ulaz u pećinu je na nadmorskoj visini od 291 m i nalazi se na levoj strani Lazareve reke. Prva ispitivanja Lazareve pećine je izvršio Feliks Hofman 1882. godine. Sedam godina posle Hofmana, speleološka istraživanja objavio je i Jovan Cvijić. Turističko uređenje pećine je otpočelo 1953. godine.
Pećinu je izgradila podzemna reka koja i dalje prolazi kroz nju. Ukupna dužina ispitanih kanala Lazareve pećine je 9818 m[1], a procenjena dužina pećinskih kanala prelazi 10 km. Ukupna površina pećine je 9907 m². Procenjuje se da zapremina pećinskih prostorija iznosi više 52.000 m³.
[uredi] Reference
[uredi] Spoljašnje veze
- Članak o pećini ((sr))
- Članak o akciji speleologa SAIS u Lazarevoj pećini tokom 2008. godine
- Lazareva pećina
|
|||||
| Ovaj nezavršeni članak Lazareva pećina vezan je za geografiju. Koristeći pravila Vikipedije, možete ga proširiti. |