Lazar Pop-Trajkov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lazar Pop-Trajkov
Lazar Pop-Trajkov
Lični podaci
Datum rođenja(1878-04-10)10. april 1878.(146 god.)
Mesto rođenjaDambeni, Osmansko carstvo
Datum smrtioktobar 1903.
Mesto smrtiOsmansko carstvo

Lazar Pop-Trajkov (bug. Лазар Поптрайков; 18781903) je bio bugarski revolucionar[1], pesnik i učitelj.[2]

U NR Makedoniji Pop-Trajkov se smatrao za makedonskog revolucionara. To mišljenje je ostalo zvanično do danas u Republici Makedoniji. Međutim, Pop-Trajkov se izjašnjavao kao Bugarin: Danas su svi Makedonci ustali da pokidaju lance ropstva. Zbog toga je velika greška za nas, sva deca iste zemlje, sva braća po krvi i Bugari po poreklu, da mrze i proganjaju jedni druge.[3]

Rođen je 10. aprila 1878. godine u selu Dambeni kod Kostura.[4] Po završetku Solunske bugarske gimnazije, kratko vreme je bio učitelj u Kosturu.[5] Tamo je razvio veliku revolucionarnu delatnost, zbog čega ga je Osmanlijska vlast osudila na 4 godine zatvora koje je odležao u Korči (Albanija). Učestvovao je na Smilevskom kongresu TMORO, kada je bio izabran za člana glavnog ustaničkog štaba. Imao je aktivno učešće u Ilindanskom ustanku u Kosturu, Prilepu i Mariovu. U septembru 1903. godine, u bici koja se vodila kraj sela Čaništa, je teško ranjen. Poslat je na lečenje ali je ubijen od grčkog pristalice Kote iz sela Rulja. Glava mu je bila odnesena kosturskom grčkom vladici.

Lazar Pop-Trajkov je napisao poemu „Lokvata i Vinjari“.

„Lokvata i Vinjari“

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šklifov, Blagoй i Ekaterina Šklifova. Bъlgarski dialektni tekstove ot Egeйska Makedoniя, Sofiя 2003. pp. 32 [1], Pristupljeno 10. 4. 2013.
  2. ^ Voin Božinov, Bъlgarskata prosveta v Makedoniя i Odrinska Trakiя, 1878-1913, Izd-vo na Bъlgarskata akademiя na naukite, 1982, str. 230.
  3. ^ Dnevnik na kosturskiя voйvoda Lazar Kiselinčev, Sofiя, 2003. pp. 88.
  4. ^ Cowan, Jane K. (2000-12-20). Macedonia: The Politics of Identity and Difference (na jeziku: engleski). Pluto Press. ISBN 978-0-7453-1589-8. 
  5. ^ Georgi Bistricki. Bъlgarsko Kostursko, Ksanti, 1919, str. 52.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]