Lakonija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Okrug Lakonija
Περιφερειακή ενότητα Λακωνία
Položaj
Država Grčka
PeriferijaPeloponez
Admin. centarSparta
Površina3.636 km2
Stanovništvo2005.
 — broj st.100.871
 — gustina st.27,74 st./km2
 — ISO 3166-2GR-16
Poštanski broj23x xx
Registarske tabliceΑΚ
Oblasna oznaka273x0
Broj opština5
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Lakonija (grč. Λακωνία), poznata i kao Lakedemonija, okrug je u periferiji Peloponez i istorijskoj pokrajini Peloponez u jugozapadnom delu Grčke. Upravno središte okruga je grad Sparta. Važan je i grad Gitio.

Okrug Lakonija je uspostavljen 2011. godine na mestu nekadašnje prefekture, koja je imala isti naziv, obuhvat i granice.

U okviru okruga Lakonija nalazi se i drevni gradovi Monemvasija i Mistra, oba pod zaštitom UNESKO-a. Istorijske granice oblasti su planine Parnon i Tajget.

Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]

Naziv prefekture nedvosmisleno upućuje na starogrčku oblast i polis Lakoniju, koji je bio značaja u toku istorije stare Grčke.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Najjužnija oblast kopnene Evrope, poluostrvo Mani
Drevni grad Monemvasija, danas pod zaštitom UNESKOa
Tipično naselje u unutrašnjosti okruga

Okrug Lakonija zauzima sam jug Peloponeza, ali i krajnji jug kopnene Grčke, Balkana i cele kopnene Evrope (rt Tenaron). Sa juga, jugozapada i istoka okrug je okružen morem. Sa severa se okrug Lakonija graniči sa okrugom Arkadija i sa zapada sa okrugom Mesenija.

Okrug Lakonija je izrazito primorski, jer sa juga, jugozapada i istoka izlazi dugom obalom na more, pri čemu je na jugozapadu Jonsko more, a sa juga i istoka Egejsko more. Najveći deo južne obale je u okviru Lakonskog zaliva, dela zapadnog Egejskog mora. Zapadno od ovog zaliva nalzi se poluostrvo Mani, a istočno poluostrvo Malija. Na krajnjem jugu poluostrva Mani nalazi se čuveni rt Matapan ili Tenaron, najjužnija tačka kopnene Evrope. Na krajnjem jugu okruga nalazi se malo ostrvo Elafonizos.

Unutrašnjost okruga je mahom planinska. Najpoznatija planina je na zapadu je Tajgetus, a na istoku Parnon. Plodna primorska ravnica reke Evrotas zauzima mali, središnji deo orkuga i nalazi se na vrhu Lakonskog zaliva. Tu živi najveći deo stanovništva i tu se nalaze dva najveća naselja, Sparta i Gitio.

Klima u okrugu Lakonija je u primorskim delovima sredozemna, dok u višem planinskom delu oštrija i bliža kontinentalnoj klimi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorijske oblasti na Peloponezu

Oblast Okruga Lakonija bila je jedna od najvažnijih u doba stare Grčke, poznatija po imenu glavnog središta polisa, grada Sparte (pogledati: Sparta). Prethodno je bila u sastavu Mikenske civilizacije, da bi je potom naselili Dorci. U Homerovo doba ona je postala važna i to će biti sve dok traje istorija stare Grčke. Manji značaj Lakonija zauzima u sledećim epohama: u helenističko doba, zatim doba starog Rima i Vizantije. U 13. veku osvajaju je Krstaši, ali se ubrzo ponovo vraća pod vlast Vizantije. Tokom 14. veka ovde se dešava kasni procvat kulture i umetnosti u gradu Mistra, da bi sredinom 15. veka područje Lakonije postalo deo Osmanskog carstva. Pod njima će ostati do savremenog doba, osim nekih delova primorja, koji će biti u par kraćih perioda pod upravom Mlečana.

1821. g. ovo područje bilo je jedno od prvih koja su uzela učešće u Grčkom Ustanku. Odmah po uspostavljanju države Grčke obrazovana je i prefektura Lakonija i obnovljen grad Sparta, njeno upravno središte. Sve ovo je doprinelo da područje počelo razvijati. I pored toga tokom 20. veka seosko područje Lakonije je bilo iseljeničko sa naglim smanjenjem stanovništva usled i dalje teških životnih uslova. Poslednjih decenija prefektura se našla u nešto boljem položaju, pre svega zahvaljujući razvoju turizma, kako morskog, tako i kulturološkog (Sparta, Mistra, Monemvasija). Sa druge strane nekadašnja prefektura, danas okrug je bio i jedno od najteže pogođenih područja prilično brojnim šumskim požarima tokom proteklih 2 decenije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po poslednjim procenama iz 2005. godine okrug Lakonija je imao nešto preko 100.000 stanovnika, od čega svega 1/4 živi u sedištu okruga, gradu Sparti. Poslednjih decenija broj stanovnika je imao promenljiv tok kretanja:

  • 1991. g. - 87.106 stanovnika.
  • 1991. g. - 95.696 stanovnika.
  • 2001. g. - 94.918 stanovnika.

Etnički sastav: Glavno stanovništvo okruga su Grci, a zvanično priznatih istorijskih manjina nema. I pored toga u okrugu živi zajednica Roma.

Gustina naseljenosti je oko 28 st./km², što je gotovo 3 puta manje od proseka Grčke (oko 80 st./km²) i na začelju među okruzima Grčke. Ravničarsko područje oko Sparte i Gitija je značajno gušće naseljeno, dok je udaljenije planinsko područje na istoku i severu gotovo pusto.

Upravna podela i naselja[uredi | uredi izvor]

Okrug Lakonija se deli na 5 opština:

  1. Evrotas
  2. Elafonizos
  3. Istočni Mani
  4. Monemvasija
  5. Sparta

Sparta je sedište okruga i najveći grad. Pore toga, veliki grad (> 10.000 st.) u okrugu je i Gitio.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Okrug Lakonija spada u slabije razvijene u Grčkoj. Omanja industrija razvijena je u gradovima. Primorska naselje su turistički posećena, dok je u unutrašnjosti najviše razvijeno stočarstvo.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]