Lapenranta
Lapenranta | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Finska |
Regija | Karelija |
Okrug | Južna Karelija |
Osnovan | 1649. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 54.567 (procena) |
Urbano područje | 72.625 (procena) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 61° 02′ S; 28° 07′ I / 61.04° S; 28.11° I |
Aps. visina | 75 m |
Površina | 1,72376 kvadratni kilometar km2 |
Pozivni broj | +358 (0)40 |
Veb-sajt | |
www.lappeenranta.fi |
Lapenranta (fin. Lappeenranta, šved. Villmanstrand) je grad u Finskoj, u jugoistočnom delu države. Lapenranta je upravno sedište okruga Južna Karelija, gde grad sa okruženjem čini istoimenu opštinu Lapenranta.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Lapenranta se nalazi u jugoistočnom delu Finske, blizu državne granice sa Rusijom - 20 km južno od grada. Od glavnog grada države, Helsinkija, grad je udaljen 230 km istočno.
Reljef: Lapenranta se smestila u unutrašnjosti Skandinavije, u istorijskoj oblasti Karelija. Područje grada je ravničarsko do brežuljkasto, a nadmorska visina se kreće oko 75 m.
Klima u Lapenranti je oštra kontinentalna na prelazu ka subpolarnoj klimi. Stoga su zime oštre i duge, a leta sveža.
Vode: Lapenranta se razvila na obali najvećeg finskog jezera Sajma, na njegovom jugoistočnom kraju.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kraljica Kristina Švedska osnovala je grad Lapenrantu 1649. godine. Pre toga tu je bilo staro trgovačko mesto Lapvesi sa nekoliko stotina stanovnika. Zgrade su sve bile od drveta i sve su kasnije bile uništene.
Nakon rata između Švedske i Rusije 1741–1743, Lapenranta je postala deo ruskog carstva. Godine 1812. je, uz druge delove Finske, postala deo autonomnog Velikog Vojvodstva Finske. Početkom 19. veka Lapenranta je bila mali grad, a krajem istog veka počela je njena industrijalizacija – dobila je nekoliko fabrika i železnicu.
Lapenranta danas[uredi | uredi izvor]
Danas je Lapenranta najveći grad u jugoistočnoj Finskoj. Ima svoj univerzitet, na kom studira 5.500 studenata. „Kaukas“ (fin. Kaukas) je velika fabrika papira, koja zapošljava oko hiljadu ljudi. Leti mnogo turista dolazi u Lapenrantu. Od toga mnogo je turista iz obližnje Rusije. Lapenranta je, takođe, poznata po svojim pitama sa mesom.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema proceni iz 2012. godine u Lapenranti je živelo 54.567 stanovnika[1], dok je broj stanovnika opštine bio 72.625.
1980. | 1990. | 2000. | 2012. |
---|---|---|---|
44.445 | 48.000 | 51.891 | 54.567 |
Etnički i jezički sastav: Lapenranta je oduvek bila pretežno naseljena Fincima. Poslednjih decenija, sa jačanjem useljavanja u Finsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije. Po poslednjim podacima preovlađuju Finci (94,3%), prisutni su i u veoma malom broju Šveđani (0,2%), dok su ostalo useljenici. Od novijih useljenika posebno su brojni Rusi.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Ulica Kaupa, glavna pešačka ulica
-
Stara Gradska kuća Lapenrante
-
Glavna protestantska crkva u gradu
-
Pravoslavna („Pokrovska“) crkva u gradu