Levant

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Levant

Levant (Levanat; franc. Levant, ital. Levante, šp. Levante) u opštem značenju Istok, istočne zemlje. U užem smislu to je zajednički naziv za zemlje koje leže uz obale istočnog Mediterana: Grčku, Tursku, Siriju, Liban, Izrael, Jordan i Egipat;[1] Grčka se uglavnom izuzima iz pojma Levanta. U Levant spada i teritorija Gaze pod upravom PLO, kao i poluostrvo Sinaj koji je deo afričke države Egipta.[2] Levant se uglavnom podudara s pojmom Bliski istok. U antičkom Rimu se za Levant upotrebljavao naziv Oriens (lat. Oriens — „Istok”; od toga je naša reč Orijent).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na ovom prostoru su se tokom starog veka smenjivali uticaji od drevnih civilizacija (Asirci, Vavilonci, Feničani) do antičkih Grka i Rimljana. Pre 2.000 godina tu je nastalo hrišćanstvo, religija koja danas ima najviše sledbenika na svetu. Od 7. veka regijom gospodare arapski muslimani, od kraja 9. do druge polovine 13. veka bila je meta nekoliko ratnih pohoda evropskih feudalnih vojski (krstaški ratovi), a početkom 16. veka pao je pod tursku vlast koje je trajala narednih 400 godine.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

44.550.926[4] stanovnika živi na površini od 374.070 kvadratnih kilometara. Prosečna gustina naseljenosti iznosi 97 stanovnika po kvadratnom kilometru, ali gušće su naseljeni samo zapadni delovi regije. To je zapadni deo tzv. Zelenog plodnog polumeseca koji obuhvata mediteransko primorje i tektonsku potolinu Mrtvog mora preko doline reke Jordan, Galilejskog jezera i doline Beka do severozapadne Sirije. Među stanovnicima su najbrojniji Arapi (27 miliona), Jevreja ima oko 5 miliona, a 2 miliona Kurda živi na severoistoku Sirije i u Libanu. [3]

Jezik[uredi | uredi izvor]

Većina stanovništva Levanta govori levantski arapski, takođe poznat i kao mediteranski arapski (شامي [Šāmī]). U Izraelu, glavni jezik je hebrejski, dok je arapski takođe jedan od službenih jezika. Na Kipru je većinski jezik grčki, posle njega po broju govornika sledi turski, a nakon njega i levantski arapski. Neke zajednice i stanovništvo govore grčki, jermenski, cincarski, francuski, engleski ili druge jezike, pored levantskog arapskog.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Oxford Dictionaries Online. "Levant". Oxford University Press. Retrieved 4 April 2015.
  2. ^ Steiner, Margreet L.; Killebrew, Ann E. (2014). The Oxford Handbook of the Archaeology of the Levant: C. 8000-332 BCE. Oxford University Press Oxford. str. 35. ISBN 978-0-19-921297-2. „The western coastline and the eastern deserts set the boundaries for the Levant... The Euphrates and the area around Jebel el-Bishrī mark the eastern boundary of the northern Levant, as does the Syrian Desert beyond the Anti-Lebanon range's eastern hinterland and Mount Hermon. This boundary continues south in the form of the highlands and eastern desert regions of Transjordan 
  3. ^ a b Denis Šehić, Atlas Azije. Politika, 1. izd, Beograd. ISBN 978-86-86809-02-5.
  4. ^ Population found by adding all the countries' populations (Cyprus, Israel, Jordan, Lebanon, Syria, Palestine and Hatay Province)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Steiner, Margreet L.; Killebrew, Ann E. (2014). The Oxford Handbook of the Archaeology of the Levant: C. 8000-332 BCE. Oxford: Oxford University Press. str. 35. ISBN 978-0-19-921297-2. „The western coastline and the eastern deserts set the boundaries for the Levant... The Euphrates and the area around Jebel el-Bishrī mark the eastern boundary of the northern Levant, as does the Syrian Desert beyond the Anti-Lebanon range's eastern hinterland and Mount Hermon. This boundary continues south in the form of the highlands and eastern desert regions of Transjordan 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]