Leonard Klajnrok

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Leonard Klajnrok
Leonard Klajnrok 1969. godine
Datum rođenja(1934-06-13)13. jun 1934.(89 god.)
Mesto rođenjaNjujorkSAD
Veb-sajtwww.lk.cs.ucla.edu/index.html

Leonard Klajnrok (engl. Leonard Kleinrock; Njujork, 13. jun 1934) američki je naučnik, poznat kao čovek koji je utemeljio internet, a zasnovao ga je na bazičnim principima tehnologije paketnog prenosa. Razvio je matematičku teoriju mreže podataka čitavu deceniju pre rođenja interneta, izdavač je prve knjige i članka o toj temi, a najznačajniji poduhvat je prenos prve poruke koja je ikad poslana internetom (1969. godine).[1] Radio je na univerzitetu UCLA u okviru projekta ARPANET.[2]

Obrazovanje i karijera[uredi | uredi izvor]

Klajnrok je rođen 13. juna 1934. godine na Menhetnu u Njujorku. Srednju naučnu školu završio je u Bronksu 1951. godine, a bečelor diplomu iz elektrotehnike stekao je 1957. godine na Gradskom koledžu u Njujorku. Magistrirao i doktorirao je elektrotehniku na MIT (Massachusetts Institute of Technology), 1959. i 1963. godine. Nakon toga zaposlio se na UCLA, gde radi i danas, a od 1991. do 1995. godine bio je rukovodilac odela za kompjutersku nauku na ovom univerzitetu.[3]

Doprinos razvoju interneta[uredi | uredi izvor]

Klajnrok je jedan od osnivača projekta ARPANET, koji je bio začetak današnje globalne mreže. Njegov serverski kompjuter na UCLA je postao prvi ARPANET čvor u septembru 1969. godine. Samo mesec dana kasnije, poslao je prvu poruku preko mreže.[4] Naime, prva poruka poslata je 29. oktobra 1969. u 22:30 sati. Profesor Klejnrok je nadgledao svog studenta i programera Čarlija Klajna, koji mu je pomogao da pošalju poruku od kompjutera UCLA SDS Sigma 7, do drugog programera, Bila Duvala na lokaciji SRI SDS 940. Sadržaj poruke je bila jednostavna reč "login". Međutim, Klajnrok je uspeo proslediti prva dva slova i sistem se srušio. Ipak, „lo“ će ostati upamćena kao prva prenesena poruka na internetu.[5] Ipak, nakon što se kompjuter upalio, celovita poruka je stigla na destinaciju.

Sprava koja je korištena za prenos, Interface Message Processor, čak i danas se nalazi na istom mestu u 3420 Boelter Hall, kao što se nalazila i 1969. godine. Funkcionisala je najviše kao modem tako što je slala podatke od „domaćina“ na udaljenu lokaciju.[6]

Klajnroku, naravno, ne pripadaju samostalne zasluge za posao koji je obavio. Na 35. godišnjici interneta pridružili su mu se ostali naučnici koji su bili angažovani na ARPANET-u. To su: Lorens Roberts, Robert Kan i Vinton Serf. Vinton Serf, koji je bio Klajnrokov učenik je zajedno sa Kanom utemeljio protokol TCP/IP, što je takođe delimična zasluga Klejnroka.[7]

Početkom 1988. godine, Klajnrok je bio rukovodilac grupe koja je podnela izveštaj Kongresu, pod nazivom Prema nacionalnoj istraživačkoj mreži. Naime, ovaj dokument je bio osnova za izradu regulative koja je dovela internet na nezaustavljiv stepen razvoja.[8]

Članstva i nagrade[uredi | uredi izvor]

Leonard Klajnrok je član Nacionalne inženjerske mreže, Američke akademije nauka i umetnosti; Udruženja IEEE, ACM i INFORM. Najznačajnija nagrada koja mu je dodeljena je Nacionalna medalja za nauku koju mu je 2008. godine uručio tadašnji predesednik Amerike, Džordž Buš. Pored nje, dobitnik je nagrada: Ericsson Prize, NAE Draper Prize, Marconi Prize i Okawa Prize.[9]

Radovi[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]