Limasol

Koordinate: 34° 40′ 29″ S; 33° 02′ 39″ I / 34.674722° S; 33.044167° I / 34.674722; 33.044167
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Limasol
grč. Λεμεσός / tur. Limasol
Limasol
Administrativni podaci
Država Kipar
OkrugLimasol
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 101.000
 — gustina2.954,31 st./km2
Aglomeracija228.000
Geografske karakteristike
Koordinate34° 40′ 29″ S; 33° 02′ 39″ I / 34.674722° S; 33.044167° I / 34.674722; 33.044167
Aps. visina0-30 m
Površina34,1873 km2
Limasol na karti Kipra
Limasol
Limasol
Limasol na karti Kipra
Ostali podaci
GradonačelnikAndreas Hristu
Veb-sajt
www.limassolmunicipal.com.cy

Limasol ili Lemesos (grč. Λεμεσός, Лемесос, tur. Leymosun, Лејмосун) je drugi po veličini i značaju grad na Kipru. To je i najveća kiparska luka, a poslednjih decenija je postao i veoma značajno turističko odredište. Nalazi se između dva antička grada Amatusa i Kurijona. U neposrednoj blizini grada (zapadno od Limasola) se nalazi područje Akrotiri koje služi kao vojna baza Ujedinjenog Kraljevstva.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Limasol se smestio na južnoj obali ostrva Kipar. Od glavnog grada Nikozije Limasol je udaljen 75 km jugozapadno, a od takođe značajne Larnake 60 km zapadno.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Limasol se nalazi u Akrotirskom zalivu Sredozemnog mora, na 0-30 m nadmorske visine. Grad se obrazovao u priobalnoj ravnici, plodnoj i gusto naseljenoj, iznad koje se severno izdižu najviše planine na Kipru, Trodos planine.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima u Limasolu je sredozemna sa elementima sušne, stepske klime. Prosečna godišnja temperatura je čak 25 podeoka, a padavina ima malo - oko 410 mm/m². Padavine su češće u toku zime u vidu pljuskova.

Vode[uredi | uredi izvor]

Limasol se nalazi u istočnom Sredozemlju (poznatom i kao Levantsko more). Grad se smestio u omalenom Akrotirskom zalivu. U kopnenom delu grada postoji par malih i beznačajnih vodotoka, koji često presušuju.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Gradski hoteli duž mora
Pešačka ulica u starom Limasolu

Limasol se nalazi između dva antička grada Amatusa i Kuriona, koja su tokom ovog doba bila značajna ostrvu. Razvoj današnjeg grada počinje tek drugog milenijuma. Tačnije, engleski kralj Ričard Lavlje Srce je uništio Amatus 1191. godine. Limasol je verovatno izgrađen nakon razaranja Amatusa. Ipak, samo područje grada imalo je stanovnika još od antičkih vremena, jer tu su naćeni grobovi stari i 4.000 godina.

U 7. veku Limasol, koji se tada zvao Neapolis (Novi grad) bio je sedište episkopa. U 10. veku se zvao Nemesos. Engleski kralj Ričard Lavlje Srce je 1191. putovao u Svetu zemlju u krstaški rat. Njegova zaručnica Berengarija od Navare i Ričardova sestra kraljica Sicilije Jovana putovale su na drugom brodu. Zbog jake oluje brod sa kraljicama je morao da potraži sklonište u Limasolu.

Vizantija je tada vladala Kiprom preko svoga namesnika Isaka Komnina. Isak Komnin je bio okrutan i nije bio naklonjen Latinima. Pozvao je kraljice na obalu, sa namerom da ih zarobi i traži za njih otkup. Međutim one su odbile. Isak Komnin im na to nije dao sveže vode, tako da su se našli u nevolji ili da isplove ili da budu zarobljeni. Kada je Ričard došao u Limasol tražio je od Komnina da doprinese krstaškom pohodu i oslobađanju Svete zemlje. U početku je Isak pristao, da bi kasnije odbio da da bilo kakvu pomoć. Ričard Lavlje Srce je krenuo u borbu protiv Isaka Komnina. Isak Komnin Kiparski se predao nakon Ričardovog obećanja da ga neće staviti u gvožđe. Međutim, Ričard ga je okovao srebrenim okovima. Pobedio ga je i zauzeo je celi Kipar. Ričard je tu proslavljao pobedu, a i venčao se u Limasolu sa Berengerijom, koja je dobila krunu kao kraljica Engleske. Time je bilo okončano dugo razdoblje vizantijske vlasti na Kipru. Ričard je uništio Amatus, a njegove stanovnike raselio u Limasol.

Godinu dana kasnije 1192. Kipar je prodao vitezima Templarima. Templari su razrezali velike poreze, da bi povratili novac, kojim su kupili Kipar. Kiprani su se pobunili i tražili su Ričardovu zaštitu. Ričard je našao novoga kupca Kipra. Bio je to Gi Lizinjan. Kipar se otada nalazio nekoliko vekova pod vlasti francuske dinastije Lizinjana od 1192. do 1498. g.

Mameluci iz Egipta su često napadali Limasol. Luka u Limasolu bila je utočište za gusare, koji su napadali brodove u Istočnom Sredozemlju. Gusari su imali podršku, jer su deo novca davali vlastodržcima. Mameluci su odlučili da unište gusarsko gnezdo, pa su 1424. godine uništili i zapalili grad. Godinu dana kasnije napali su sa još većom vojskom i popljačkali su pored Limasola i ostale gradove na ostrvu. Ponovili su akciju 1426. godine i tada su zarobili i kralja Kipra.

Kiparska kraljica Katarina Kornaro je 1489. godine prodala Kipar Mlecima. Mlečani nisu pokazali mnogo zanimanja za Kipar. Bilo im je jedino bitno da ubiru poreze. Oni su uništili zamak u Limasolu. Osmansko carstvo je 1570. zauzelo Limasol, a malo kasnije i celi Kipar.

Britanci su preuzeli Kipar 1878. godine. Stabilna i napredna strana uprava omogućila je da se Limasol tokom kasnog 19. i početkom 20. veka polako razvija. Tada se u gradu javljaju savremene građevine, uvodi se infrastruktura. Novi zamah grad dobija tokom 70-ih godina 20. veka, paradoksalno sa turskim zauzećem severnog Kipra. Prestonica Nikozija, kao podeljeni grad sa stalnim bojaznima od sukoba i gubitak velike luke u Famagusti su dali podstrek naglom razvoju mnogo sigurnijeg Limasola, posebno u sferi pomorstva, trgovine i turizma.

U 21. veku u gradu se nalaze luksuzni hoteli. restorani i brojni noćni klubovi pa je grad dobio izuzetan turistički značaj.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Limasol
Godina
Stanovništvo

Limasol danas ima oko 101 hiljada stranovnika u gradskim granicama i oko 165-176 hiljada stanovnika u širem gradskom području.[3][4][5] Danas su stanovnici mahom Grci, dok se nekada prisutna turska manjina iselila posle Turske invazije. Istovremeno grad je primilo na hiljade grčkih izbeglica sa severa ostrva. Poslednjih godina u grad se naseljava i sve više stranaca, ili ekonomskih useljenika sa Istoka ili nekadašnjih turista sa Zapada.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Razvoj turizma u Limasolu započeo je 1974. godine nakon turske okupacije Famaguste i Kerinije, koje su dotad bile glavna turistička središta Kipra. Najveća kiparska luka je postao iste godine, a pre toga je to bila Famagusta. Stoga je Limasol danas najveća kiparska luka sa veoma razvijenog trgovinom. Trgovina se prvenstveno odvija sa zemljama Evropske unije, ali i ostalim zemljama koje pripadaju Mediteranu.

Okolina Limasola je poznata po vinogradarstvu i uzgajanju maslina i južnog voća. Oko grada je mnogih vinarija.

Poslednjih decenija grad je veliko turističko odredište, kako zbog blage klime i lepih plaža u okolini, tako i zbog očuavnog starog gradskog jezgra samog Limasola.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Srednjovekovni zamak je izgradila Vizantija oko 1000. Sada je tu muzej. Od 1790. do 1940. služio je kao zatvor;
  • Nacionalni arheološki muzej ima značajnu kolekciju antikviteta od neolitskog doba do starorimskog razdoblja;
  • Botanička bašta sa malim zoološkim vrtom;
  • Limasol je značajan i po karnevalu i vinskom festivalu. Limasolski karneval traje 10 dana.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „RAF Akrotiri”. 
  2. ^ Solutions, BDigital Web. „Limassol City”. Limassol Tourism Development & Promotion Company. Pristupljeno 2023-04-18. 
  3. ^ World Urban AreasDemographia, 2013
  4. ^ „Intercultural city: Limassol, Cyprus”. Council of Europe. 
  5. ^ Population Census – Key Figures Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. jun 2018) – Statistical Service of Cyprus

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]