Lipa

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Disambig.svg
Za drugo značenje, pogledajte članak Lipa (višeznačna odrednica).
Lipa
Tilia argentea, Gradac.JPG
Sistematika
carstvo: Plantae
razdeo: Magnoliophyta
klasa: Magnoliopsida
red: Malvales
porodica: Malvaceae
rod: Tilia
L.
vrste

Tilia americana
Tilia amurensis
Tilia begoniifolia
Tilia caroliniana
Tilia chinensis
Tilia chingiana
Tilia cordata
Tilia mongolica
Tilia dasystyla
Tilia henryana
Tilia heterophylla
Tilia insularis
Tilia intonsa
Tilia japonica
Tilia kiusiana
Tilia mandshurica
Tilia maximowicziana
Tilia mexicana
Tilia miqueliana
Tilia mongolica
Tilia nobilis
Tilia occidentalis
Tilia oliveri
Tilia paucicostata
Tilia platyphyllos
Tilia rubra
Tilia sibirica
Tilia tomentosa
Tilia tuan

  • hibridi i kultivari

Tilia × euchlora (T. dasystyla × T. platyphyllos)
Tilia × europaea (T. cordata × T. platyphyllos)
Tilia × petiolaris (T. tomentosa × T. ?)
Tilia 'Flavescens' (T. americana × T. cordata)
Tilia 'Moltkei'
Tilia 'Orbicularis'
Tilia 'Spectabilis'

Ekologija taksona
Životna forma:
P (fanerofita)

Lipa (Tilia L.) je rod koji obuhvata oko 30 vrsta listopadnog drveća u severnoj umerenoj zoni[1]. Naziv roda od antičkog naziva za (T. tomentosa) od grčkog τιλος = vlakno, jer su u upotrebi likina vlakna; po drugom tumačenju naziv potiče od grčkog izmenjenog naziva za brest πτελεα. Od srpskih naziva navodi se za rod samo naziv lipa, dok za autohtone vrste lipa postoji više naziva[2]. U našim krajevima rastu bela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), krupnolisna lipa (Tilia platyphyllos) i sitnolisna lipa (Tilia cordata).

Opis biljke[uredi]

Lipe dosežu visinu od 25 do 30 m, a starost od nekoliko stotina godina. Listovi dvoredi sa dugom peteljkom, većinom srcasto i po obodu testerasto. Cvetovi lipe su mali, hermafroditni, aktinomorfni, petočlani zelenkastožute boje, prijatnog mirisa u štitovima sa zajedničkim priperkom cvasti do pola sraslim sa drškom. Entomofilne, medonosne i anemohorne vrste. Cvetanje u junu traje 2 do 3 nedelje, a nekad se desi da prođe i za 5 do 6 dana. Plod je orašica nastala srastanjem pet karpela (na plodu pet uzdužnih šavova - mesta srastanja). Perikarp čvrst dlakav, go ili bradavičast zavisno od vrste[1]

Istorijsko značenje[uredi]

Stari Sloveni su živeli u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slovensko drvo pa se može zaključiti da su Sloveni pre prelaza na hrišćanstvo poštovali božanstvo šume, dakle i dušama bili povezani s lipom. Prema predanju vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao božanstvu. Običaj obožavanja lipe zadržao se i kod Slovena koji su napustili staru domovinu pa utiču ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time očuvaju od gromova i požara. Uobičajeno je bilo i verovanje da lipa čuva čoveka od zla i uroka. U lipovim šumama Sloveni su sakupljali med i vosak.

Upotreba[uredi]

Lipov cvet se koristi za spravljanje čaja, a drvo se može koristiti za pravljenje igračaka, jer je lagano. Nije podesno za upotrebu u građevinarstvu i industriji nameštaja jer mu je čvrstoća mala.

Galerija[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]

Reference[uredi]

  1. ^ a b Jovanović, B. (1985): Dendrologija. IV izmenjeno izdanje. Univerzitet u Beogradu. Beograd
  2. ^ Simonović, D. (1959): Botanički rečnik, imena biljaka. Srpska akademija nauka - posebna izdanja, knjiga CCCXVIII