L. Frenk Baum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
L. Frenk Baum
Lični podaci
Datum rođenja(1856-05-15)15. maj 1856.
Mesto rođenjaČitenango, Njujork, SAD
Datum smrti6. maj 1919.(1919-05-06) (62 god.)
Mesto smrtiHolivud, Kalifornija, SAD
Književni rad
Period1889–1919.
Uticaji odBraća Grim,
Hans Kristijan Andersen
Najvažnija delaČarobnjak iz Oza

Lajmen Frenk Baum (engl. Lyman Frank Baum; Čitenango, 15. maj 1856Holivud, 6. maj 1919) poznatiji kao L. Frenk Baum je bio američki dečji pisac, poznat široj publici po svom romanu „Čarobnjak iz Oza“, koji je doživeo brojne pozorišne, filmske i televizijske adaptacije.

Posle Limana Frenka Bauma o Ozu su pisali i drugi pisci, čime se ovo popularno delo svrstalo među klasike dečje književnosti.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Lajmen Frenk Baum kao pitomac u vojnoj školi (1868)
Mod Gejdž Baum, fotografija sa venčanja (1882)

Lajmen Frenk Baum rođen je 15. maja 1856. godine u gradu Čitenangu, u američkoj državi Njujork, kao sedmo od devetoro dece u porodici mešovitog, nemačkog škotsko-irskog i engleskog porekla.[1] Njegov otac Bendžamin Vord Baum bio je naftni magnat. Porodica se 1861. godine preselila u obližnju Sirakuzu. Posle nekoliko uspešnih poslovnih prilika kupio je veliku farmu u blizini koje je bio Daščani put (Plank Road), koji su koristili lokalni farmeri, a na kome je dotrajale daske zamenjivala firma „Tin Woodman” (Limeni drvoseča), koja je kasnije postala inspiracija za lik koji će se pojaviti u Baumovoj fikciji godinama kasnije.

Mladi Frank je bio krhko, osetljivo dete, manje fizički aktivno od ostale dece, zbog naizgled urođene srčane mane. Imao je srčane smetnje, manifestovane sinkopom, često izazvane emocionalnim stresom.[2] Budući da su mu roditelji obezbedili školovanje kod kuće, Frenk je u detinjstvu imao malo drugova. Mnogo vremena provodio je u očevoj biblioteci. Čitajući tada popularne dečje bajke, razvio je odbojnost prema zastrašujućim stvorenjima i nasilju u njima, pa je počeo da ih adaptira i daje drugoj deci na čitanje. Kasnije je počeo da piše i sopstvene priče.

Baumov Bazar, prodavnica novotarija, koju je Baum otvorio u Aberdeenu 1. oktobra 1888. godine
Frank Baum okružen likovima iz predstave "Fairylogue and Radio-Plays" ("Bajkologija i Radio-drame") (1908)

Godine 1869, sa dvanaest godina, roditelji su ga upisali u vojnu školu. Stroga disciplina i naporne vežbe bile su prenaporne za njegovo zdravlje, doživeo je još jedan napad,[2] pa je školu napustio.

Po povratku koći otac mu je kupio štamparsku presu. Frenk je, zajedno sa mlađim bratom Harijem, počeo da izdaje dnevne novine u kojima je, pored aktuelnih članaka, objavljivao i svoje priče i pesme.

U dvadeset petoj godini života Frenk počinje da se interesuje za pozorište. Nakon neuspešnih pokušaja da nastupa u glavnim ulogama, otac mu je sagradio pozorište u Ričburgu (država Njujork). Za ovo pozorište napisao 1882. godine je melodramu „Sluškinja Aran”, za koju je komponovao i muziku i u kojoj je igrao glavnu ulogu. Dok je sa trupom bio na turneji, pozorište je izgorelo, pa su tada uništene i jedine poznate kopije Baumovog scenarija.[3]

Tokom perioda u kom se bavio pozorištem, Frenk Baum je upoznao Mod Gejdž, ćerku američke sifražetkinje i borca za prava američkih Indijanaca, Matilde Džoslin Gejdž.[4] Frenk i Mod venčali su se u novembru 1882. U braku su dobili četvoro dece.

Pozorišni život napustio je 1883. godine. Porodica se seli u Aberdin u Južnoj Dakoti, gde Frenk pokušava da se bavi privatnim poslom. Otvara prodavnicu "Baum's Bazaar" (Baumov bazar) koja je propala. Posle nekoliko neuspešnih poslovnih pokušaja počinje da piše literaturu za decu,[5] čime je započeta njegova izuzetna književna karijera. Karijeru pisca započeo kao novinar, prvo u Aberdinu, a potom u Čikagu.[6]

Frenk Baum umro je 6. maja 1919. godine. Podlegao je kongestivnom zatajenju srca u šezdeset drugoj godini.[2] Sahranjen je u Glindejlu, u Kaliforniji.[7]

Književni rad[uredi | uredi izvor]

Lajmen Frenk Baum napisao je sve ukupno 55 romana, 83 kratke priče, 200 pesama. Često je nastojao da svoja dela adaptira za pozorište ili film. U svojim pričama predvideo je medije poput TV-a, laptopa i bežičnog telefona.[1]

Njegova prva knjiga, „Father Goose” („Otac Gusan”) objavljena je 1899. godine i postigla je komercijalni uspeh.[6] Sledeće godine objavio je svoje najpoznatije delo, modernu bajku za decu Čudesni čarobnjak iz Oza objavio je 1900. godine i ona je postala jedna od najčitanijih knjiga za decu. Do danas je ova knjiga doživela prevod na gotovo sve svetske jezike. Posle ovog velikog hita o Čudesnoj zemlji Oz napisao je još 13 knjiga.[1] Poslednji roman iz ovog serijala, Glinda od Oza (Glinda of Oz), Baum je završio bukvalno na smrtnoj postelji.[2]

U uvodu romana „Čudesni čarobnjak iz Oza”, koju je posvetio svojoj supruzi, Lajmen Frenk Baum je napisao:[8]

Naslovna strana prvog izdanja "Čarobnjaka iz Oza" iz 1900. godine

Serijal knjiga o Zemlji Oz[uredi | uredi izvor]

  • Čarobnjak iz Oza (The Wonderful Wizard of Oz) (1900)
  • Čarobna zemlja Oz (The Marvelous Land of Oz) (1904)
  • Ozma od Oza (Ozma of Oz) (1907)
  • Doroti i čarobnjak u Ozu (Dorothy and the Wizard in Oz) (1908)
  • Put za Oz (The Road to Oz) (1909)
  • Smaragdni grad, prestonica Oza (The Emerald City of Oz) (1910)
  • Krpena devojka iz Oza (The Patchwork Girl of Oz) (1913)
  • Tiktak iz Oza (Tik-Tok of Oz) (1914)
  • Strašilo iz Oza (The Scarecrow of Oz) (1915)
  • Rinkitink u Ozu (Rinkitink in Oz) (1916)
  • Nestanak princeze od Oza (The Lost Princess of Oz) (1917)
  • Limeni drvoseča iz Oza (The Tin Woodman of Oz) (1918)
  • Magija Oza (The Magic of Oz) (1919)
  • Glinda od Oza (Glinda of Oz) (1920, objavljen posthumno)

Druga Baumova dela o zemlji Oz[uredi | uredi izvor]

  • Godine 1905. objavljen je i strip sa 27 priča Queer Visitors from the Marvelous Land of Oz (Čudni posetioci iz čarobne zemlje Oz), koji nije preveden na srpski jezik, kao ni naredna dela.
  • Takođe 1905. objavljena je knjiga The Woggle-Bug Book, koja je dugo vremena predstavljala rariteti u Baumovoj bibliografiji[9]
  • Godine 1913. objavljena je zbirka od 6 kratkih priča Little Wizard Stories of Oz (Priče malog čarobnjaka iz Oza)

Godine 1921. objavljena je The Royal Book of Oz]] (Kraljevska knjiga Oza)koja je posthumno pripisana Baumu, ali je zapravo u potpunosti delo američke književnice Rut Plamli Tomson (Ruth Plumly Thompson),[10] koja je napisala još devetnaest Oz knjiga. Osim nje, serijal o zemlji Oz su tokom nekoliko godina nastavili da pišu i drugi autori.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g „Liman Frenk Baum”. lektire. Informativka d.o.o. Pristupljeno 14. 9. 2019. 
  2. ^ a b v g Pinals, Robert S.; Smulyan, Harold (leto 2012). „The heart of Oz - L. Frank Baum’s cardiac disease” (PDF). The Pharos: 20—24. Arhivirano iz originala (PDF) 15. 05. 2021. g. Pristupljeno 14. 9. 2019. 
  3. ^ a b „L. FRANK BAUM”. Wordsworth Clasics USA. Wordsworth Editions. Pristupljeno 12. 9. 2019. 
  4. ^ „Matilda Joslyn Gage”. Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica, Inc. Pristupljeno 12. 9. 2019. 
  5. ^ „L. Frank Baum - Biography & Selected Products”. Deadtree Publishing. Deadtree Publishing. Pristupljeno 14. 9. 2019. 
  6. ^ a b „L. Frank Baum - American author”. Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica, Inc. Pristupljeno 14. 9. 2019. 
  7. ^ Baum, Lajman Frenk (2009). „Beleška o piscu”. Čarobnjak iz Oza. Čačak: Pčelica. ISBN 978-86-6089-009-4. COBISS.SR 167378700
  8. ^ Baum, Lajman Frenk (2009). „Uvod”. Čarobnjak iz Oza. Čačak: Pčelica. ISBN 978-86-6089-009-4. COBISS.SR 167378700
  9. ^ Hanff, Peter E.; Greene, Douglas G. (2002). Bibliographia Oziana: A concise Bibliographical Checklist of the Oz Books by L. Frank Baum and His Successors. Intl Wizard of Oz Club. Pristupljeno 14. 9. 2019. 
  10. ^ Klarreich, Erica (20. 12. 2003). „Bookish Math - Statistical tests are unraveling knotty literary mysteries”. Science News Online. Arhivirano iz originala 16. 02. 2008. g. Pristupljeno 12. 9. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Frenk Baum – Carobnjak iz Oza (E-Knjiga PDF DOWNLOAD)”. Online Knjige. Arhivirano iz originala 08. 08. 2019. g. Pristupljeno 14. 9. 2019.