Makedonska gramatika
Makedonski jezik je južnoslovenski jezik i službeni jezik u Makedoniji. Makedonska gramatika obuhvata gramatička pravila standardnog jezika, pravopisa i pravogovora.
Glasovni sistem[uredi | uredi izvor]
Glasovni sistem makedonskog jezika sadrži 31 glas i svaki glas ima svoj grafem, t. j. jedan glas - jedna grafem. Makedonsko pismo je bazirano na ćirilici:
Velika slova | ||||||||||||||||||||||||||||||
A | B | V | G | D | Ѓ | E | Ž | Z | Ѕ | I | J | K | L | Lj | M | N | Nj | O | P | R | S | T | Ќ | U | F | H | C | Č | Dž | Š |
Mala slova | ||||||||||||||||||||||||||||||
a | b | v | g | d | ѓ | e | ž | z | ѕ | i | j | k | l | lj | m | n | nj | o | p | r | s | t | ќ | u | f | h | c | č | dž | š |
Imenice[uredi | uredi izvor]
Član[uredi | uredi izvor]
Član makedonskog jezika je postpozitivni, t. j. deluje kao sufiks. Član može biti samo određen. Karakteristično je što član ima tri forme i jedini je primer u slavenskim jezicima gde se opredeljeni član može menjati po rodu i broju.
- Član -ov , -va , -vo itd. služi za oderđivanje predmeta u blizini govornika: čovekov / čovekov (ovaj čovek)
- Član -on itd. služi za određivanje predmeta udaljenih od govornika: čovekon / čovekon (onaj čovek)
- Član -ot itd. služi za opštu opredeljenost, t. j. za imenice poznate govorniku ili sagovorniku ili opštepoznate imenice.
Toponimima i ličnim imenicama se ne dodaju članovi.
m. r jed. |
m. r. mn. |
ž. r. jed. |
ž. r. mn. |
s. r. jed. |
s. r. mn. | |
---|---|---|---|---|---|---|
opredeljenost | - ot | - te | - ta | - te | - to | - ta |
blisko | - ov | - ve | - va | - ve | - vo | - va |
daleko | - on | - ne | - na | - ne | - no | - na |
Primeri:
- Jas go vidov čovekot. (imenica „čovek“ je poznata za oboje i zato se koristi opredeljeni član)
- Jas go vidov čovekon. (imenica „čovek“ nije u blizini oboje govornika i zato se koristi član za daljinu, što bi na srpskom bilo „onaj čovek")
- Jas go vidov čovekov. (imenica „čovek“ je u blizini oboje ljudi i zato se koristi član za bliznu, što bi na srpskom bilo „ovaj čovek")
Zamenice[uredi | uredi izvor]
Lične zamenice[uredi | uredi izvor]
Sledeća tabela predstavlja sve moguće forme lične zamenice. Tako, makedonski jezik ima osnovne lične zamenice, te takođe kratke i duge forme direktnog i indirektnog predmeta.
broj | lice i rod | osnovne
forme |
forme direktnog predmeta |
forme indirektnog predmeta | |||
---|---|---|---|---|---|---|---|
duga | kraća | duga | kraća | ||||
jed. | I | jas | mene | me | mene | mi | |
II | ti | tebe | te | tebe | ti | ||
III | muški | toj | nego | go | nemu | mu | |
ženski | taa | nea | ja | nejze | ѝ | ||
srednji | toa | nego | go | nemu | mu | ||
mn. | I | nie | nas | nè | nam | nѝ | |
II | vie | vas | ve | vam | vi | ||
III | tie | niv | gi | nim | im |
Modalne reči[uredi | uredi izvor]
Makedonski jezik koristi modalne reči za:
- realnost, primeri: sigurno, verojatno, se razbira, očigledno, navistina, možebi, neosporno itd.
- emocionalni odnos, primeri: belki, božem itd.
- odnos, primeri: znači, a pak; na primer, to est, osven toa, vpročem, najposle itd.
- modalni rečni sastav, primeri: za sreќa, za golemo čudo, bez somnenie itd.
Rečce (Partikule)[uredi | uredi izvor]
Rečce se koriste za:
- isticanje: i, pak, meѓutoa, prosto, duri, barem, samo;
- izdvajanje nečega: samo, edinstveno, isklučivo, ušte
- ujedinjenje: isto, isto taka itd.
- iskazivanje kvantiteta: rečisi, skoro, tokmu, točno, odvaj itd.
- opredeljenost: baš, imeno, tokmu itd.
- pokazivanje: eve, ene, ete, na, ja, eve ti go itd.
- iskazivanje potvrde: da
- iskazivanje negacija: ne, ni, niti, nitu
- nesigurnost (pri pitanju): li, dali, ali, zar
- modalnost: neka, da
Vidite takođe[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Makedonska gramatika, Krume Kepeski (jezik: makedonski)
- Makedonska gramatika, Horace Luntt (jezik: engleski)