Makedonska gramatika

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Makedonski jezik je južnoslovenski jezik i službeni jezik u Makedoniji. Makedonska gramatika obuhvata gramatička pravila standardnog jezika, pravopisa i pravogovora.

Glasovni sistem[uredi | uredi izvor]

Glasovni sistem makedonskog jezika sadrži 31 glas i svaki glas ima svoj grafem, t. j. jedan glas - jedna grafem. Makedonsko pismo je bazirano na ćirilici:

Velika slova
A B V G D Ѓ E Ž Z Ѕ I J K L Lj M N Nj O P R S T Ќ U F H C Č Š
Mala slova
a b v g d ѓ e ž z ѕ i j k l lj m n nj o p r s t ќ u f h c č š

Imenice[uredi | uredi izvor]

Član[uredi | uredi izvor]

Član makedonskog jezika je postpozitivni, t. j. deluje kao sufiks. Član može biti samo određen. Karakteristično je što član ima tri forme i jedini je primer u slavenskim jezicima gde se opredeljeni član može menjati po rodu i broju.

  • Član -ov , -va , -vo itd. služi za oderđivanje predmeta u blizini govornika: čovekov / čovekov (ovaj čovek)
  • Član -on itd. služi za određivanje predmeta udaljenih od govornika: čovekon / čovekon (onaj čovek)
  • Član -ot itd. služi za opštu opredeljenost, t. j. za imenice poznate govorniku ili sagovorniku ili opštepoznate imenice.

Toponimima i ličnim imenicama se ne dodaju članovi.

m. r
jed.
m. r.
mn.
ž. r.
jed.
ž. r.
mn.
s. r.
jed.
s. r.
mn.
opredeljenost - ot - te - ta - te - to - ta
blisko - ov - ve - va - ve - vo - va
daleko - on - ne - na - ne - no - na

Primeri:

  • Jas go vidov čovekot. (imenica „čovek“ je poznata za oboje i zato se koristi opredeljeni član)
  • Jas go vidov čovekon. (imenica „čovek“ nije u blizini oboje govornika i zato se koristi član za daljinu, što bi na srpskom bilo „onaj čovek")
  • Jas go vidov čovekov. (imenica „čovek“ je u blizini oboje ljudi i zato se koristi član za bliznu, što bi na srpskom bilo „ovaj čovek")

Zamenice[uredi | uredi izvor]

Lične zamenice[uredi | uredi izvor]

Sledeća tabela predstavlja sve moguće forme lične zamenice. Tako, makedonski jezik ima osnovne lične zamenice, te takođe kratke i duge forme direktnog i indirektnog predmeta.

broj lice i rod osnovne

forme

forme direktnog
predmeta
forme indirektnog
predmeta
duga kraća duga kraća
jed. I jas mene me mene mi
II ti tebe te tebe ti
III muški toj nego go nemu mu
ženski taa nea ja nejze ѝ
srednji toa nego go nemu mu
mn. I nie nas nam
II vie vas ve vam vi
III tie niv gi nim im

Modalne reči[uredi | uredi izvor]

Makedonski jezik koristi modalne reči za:

  • realnost, primeri: sigurno, verojatno, se razbira, očigledno, navistina, možebi, neosporno itd.
  • emocionalni odnos, primeri: belki, božem itd.
  • odnos, primeri: znači, a pak; na primer, to est, osven toa, vpročem, najposle itd.
  • modalni rečni sastav, primeri: za sreќa, za golemo čudo, bez somnenie itd.

Rečce (Partikule)[uredi | uredi izvor]

Rečce se koriste za:

  • isticanje: i, pak, meѓutoa, prosto, duri, barem, samo;
  • izdvajanje nečega: samo, edinstveno, isklučivo, ušte
  • ujedinjenje: isto, isto taka itd.
  • iskazivanje kvantiteta: rečisi, skoro, tokmu, točno, odvaj itd.
  • opredeljenost: baš, imeno, tokmu itd.
  • pokazivanje: eve, ene, ete, na, ja, eve ti go itd.
  • iskazivanje potvrde: da
  • iskazivanje negacija: ne, ni, niti, nitu
  • nesigurnost (pri pitanju): li, dali, ali, zar
  • modalnost: neka, da

Vidite takođe[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]