Makedonski jezik

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
makedonski jezik
Македонски јазик
Izgovor [maˈkɛdɔnski]
Države Zastava Republike Makedonije Republika Makedonija
Zastava Grčke Grčka
Zastava Srbije Srbija
Zastava Albanije Albanija
Regija Balkan
Broj govornika 1.4-2 miliona (procena) [1]
Rang oko 180.
Porodica indoevropski
Pismo makedonska ćirilica
Službeni status
Službeni Zastava Republike Makedonije Republika Makedonija— oko 66,5 % stanovništva
Priznat manjinski jezik Zastava Albanije Albanija (Pustec, Gorica)[2]


Zastava Rumunije Rumunija (regionalno)[3]
Zastava Srbije Srbija (Plandište, Glogonj, Dužine, Kačarevo i Jabuka)[4][5][6]

Reguliše Institut za makedonski jezik „Krste Misirkov“ pri Univerzitetu „Sv. Ćiril i Metodije“ Skoplje
Jezički kodovi
ISO 639-1 mk
ISO 639-2 mac (B)  mkd (T)
ISO 639-3 mkd
Idioma macedonio.PNG

Rasprostranjenost makedonskog jezika

Makedonski jezik (mk. Македонски јазик) je južnoslovenski jezik kojim se kao maternjim jezikom govori u Republici Makedoniji, kao i od strane makedonske dijaspore. Makedonski je službeni jezik Republike Makedonije, a ima i status manjinskog jezika u delovima Albanije, Rumunije i Srbije. U današnjoj Bugarskoj preovladava mišljenje da je makedonski jezik jedan od dijalekata bugarskog jezika, dok je u svetu priznat kao samostalni jezik. Piše se makedonskom ćirilicom. Makedonski jezik nema nikakve filogenetske veze sa jezikom antičkih Makedonaca.

Sličnost sa ostalim slovenskim jezicima[uredi]

Najveću sličnost sa makedonskim jezikom imaju bugarski i srpski jezik (naročito prizrensko-timočki dijalekt). Tokom postojanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije, govori na teritoriji današnje Republike Makedonije su se smatrali južnim dijalektima srpskog jezika. Godine 1944. Makedonci su priznati kao poseban narod i nakon formiranja Narodne Republike Makedonije u okviru FNRJ, makedonski jezik je postao zvaničan jezik te republike.

Pravopis[uredi]

Makedonska ćirilica je službeno pismo Republike Makedonije. Sastoji se iz 31 slova. Moderna makedonska azbuka temelji se na pismima koja su sastavljali Krste Petkov Misirkov i Vuk Karadžić.

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
а б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш
Srpski
A B V G D Đ E Ž Z DZ I J K L Lj M N Nj O P R S T Ć U F H C Č Š

Dijalekti[uredi]

Macedonian Slavic dialects.png

Dijalektička podela makedonskog jezika[7]
Severno narečje
  Dolnopološki
  Skopskocrnogorski
  Kumanovsko-kratovski
Zapadno/Severozapadno narečje
  Centralni
  Gornopološki
  Rekanski
  Malorekanski (Galički)
  Debarski
  Drimkolski / Golobrdski
  Vevčansko-radoški
  Gornoprespanski / Ohridski
  Dolnoprespanski
Istočno narečje
  Tikveški
  Štipsko-Kočanski
  Strumički
  Maleševsko-pirinski
Jugoistočno narečje
  Korčanski (Gorički)
  Kosturski
  Nestramski
  Solunsko-vodenski
  Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski

Severno narečje

  • Zapadna grupa:
  1. Dolnopološki dijalekt
  2. Skopskocrnogorski dijalekt
  • Istočna grupa:
  1. Kumanovski dijalekt
  2. Kratovski dijalekt
  3. Krivopalanečki dijalekt
  4. Ovčepolski dijalekt

Zapadno narečje:

  • Centralna grupa:
  1. Prilepsko-bitolski dijalekt[8]
  2. Kičevsko-porečki dijalekt[9]
  3. Skopsko-veleški dijalekt
  • Zapadna i severozapadna grupa:
  1. Gornopološki dijalekt
  2. Rekanski dijalekt
  3. Galički dijalekt[10]
  4. Debarski dijalekt
  5. Drimkolsko-golobrdski dijalekt
  6. Vevčansko-radoški dijalekt[11]
  7. Struški dijalekt
  8. Ohridski dijalekt
  9. Gornoprespanski dijalekt
  10. Dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narečje

  • Istočna grupa:
  1. Tikveško-mariovski dijalekt
  2. Štipsko-Kočanski dijalekt
  3. Strumički dijalekt
  4. Maleševsko-pirinski dijalekt [12]
  • Jugozapadna grupa[13]:
  1. Nestramsko-kostenarski dijalekt
  2. Korčanski dijalekt
  3. Kosturski dijalekt
  • Jugoistočna grupa:
  1. Solunsko-vodenski dijalekt[14]
  2. Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski dijalekt[14]

Vidi još[uredi]

Reference[uredi]

  1. Macedonian | Ethnologue
  2. Hill, P. (1999), ""Macedonians in Greece and Albania: A comparative study of recent developments"", Nationalities Papers 27 (1)
  3. European Charter for Regional or Minority Languages, Pristupljeno 11. 4. 2013.
  4. [1][mrtva veza od February 2015] Macedonian language, official in Dužine and Jabuka]
  5. [2][mrtva veza od February 2015]
  6. Focus News (4 juli, 2003) Kosovo Government Acquires Macedonian language and grammar books for Gorani Minority Schools
  7. After Z. Topolińska and B. Vidoeski (1984), Polski-macedonski gramatyka konfrontatiwna, z.1, PAN.
  8. str.68 Gramatika na makedonskiot literaturen jazik, Blaže Koneski, Kultura- Skopje 1967
  9. Akademik Božidar vidoeski, Kičevskiot govor. MJ, 1957, VIII, 1, pp. 31–90.
  10. Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dija­lek­to­lo­ški zbor­nik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Kar­lov­ci, 1-352+IV
  11. The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon by P. Hendriks. The Slavic and East European Journal, Vol. 22, No. 1 (Spring, 1978), pp. 111–112
  12. A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects," in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies 10:135-151. 1999
  13. Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: (Obid za klasifikacija). Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: naučen sobir, Skopje 23-24 dekemvri 1991. Skopje: MANU, 1994. pp. 23–60.
  14. 14,0 14,1 pp. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001

Spoljašnje veze[uredi]