Manastir Radovašnica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Radovašnica
Osnovni podaci
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija šabačka
Osnivanje13. vek.
OsnivačDragutin Nemanjić
MestoRadovašnica
Država Srbija

Manastir Radovašnica je manastir Srpske pravoslavne crkve, eparhije šabačke.[1] Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Evgenija Abt monahinja manastira je ktitor.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Manastir se nalazi u istoimenom selu na dvadeset tri kilometra od Šapca, u podnožju severne strane planine Cer. Posvećen je svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu, a smatra se zadužbinom kralja Dragutina Nemanjića.

Manastir slavi dve slave. To su Sabor svetog arhangela Gavrila, 26. jula po novom kalendaru, i Pokrov Presvete Bogorodice, 14. oktobra. Preslava manastira Radovašnica (narodni sabor) je na svetog proroka Iliju, 2. avgusta.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Manastir se nalazi ispod planine Cer, na mestu okruženom stoletnim stablima hrastove, bukove i lipove šume, u selu Radovašnica. Hram Svetih arhangela Mihaila i Gavrila pominje se u najstarijim zapisima sa reke Radovašnice. Smatra se da je manastir zadužbina kralja Dragutina Nemanjića, koji je vladao od 1282. do 1316. godine. Manastir na Ceru je pre turskog vremena zauzimao vidno mesto. Bio je sagrađen u raškom stilu od lomljenog kamena, pokriven šindrom. Prvi pisani pomen manastira je turski popis iz 1548. godine, dok se u našim izvorima indirektno pominje 1541. godine. Svakako, manastir je sagrađen pre dolaska Turaka i zadužbina je Dragutina Nemanjića.

U turskim popisima iz 1600. i 1624. godine, nalazimo i drugo ime ovog manastira — Kosanik. Ime je možda vezano za stari Kosanin grad, čije ruševine se nalaze na vrhu Cera.

U starim zapisima se manastir naziva i Hram Svetog arhangela Mihaila, ili Mihaila i Gavrila, na reci Radovanščici ili Radovantici.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Manastirska crkva građena je u stilu raške škole. Građena je od lomljenog kamena i pokrivena šindrom. Ima oblik dva prekrštena pravougaonika sa pripratom i zaobljenom oltarskom apsidom. Kube je okruglo spolja i iznutra drže sidni pilastri. Stubovi se završavaju lucima koji drže kvadratno postolje na kome je izvedeno kube. Ovo postolje spolja je dosta naglašeno.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Manastir Radovašnica”. Arhivirano iz originala 06. 10. 2010. g. Pristupljeno 21. 10. 2010. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]