Markijan

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Markijan
Markijan na novcu iskovanom u čast njegovih pobeda.
Lični podaci
Puno imeFlavije Markijan Avgust
Datum rođenja392.
Mesto rođenjaTrakija ili Ilirik,
Datum smrti27. januar/30. april 457. (65 god.)
GrobCrkva Svetih apostola, Konstantinopolj
Porodica
SupružnikPulherija
PotomstvoMarcia Euphemia
DinastijaTeodosijeva dinastija
Vizantijski car
Period25. avgust 450. — 27. januar/30. april 457.
PrethodnikPulherija
NaslednikLav I

Flavije Markijan ili Markijan (rođen oko 390. godine, umro januara 457. bio je istočnorimski (vizantijski) car od 450. do svoje smrti.

Markijan je bio rođen u Trakiji ili u Iliriku. Bio je običan vojnik. Ratovao je protiv Persijanaca i Vandala. 431. Markijana su zarobili Vandali; bio je izveden pred kralja Gejseriha, ali je bio oslobođen uz obećanje da se više neće boriti protiv Vandala.

Zbog podrške svojih zapovednika, Markijan je napredovao, postao je zapovednik garde, a onda, postepeno, ušao je u rang senatora. Nakon smrti Teodosija II Markijana je sestra preminulog cara, Pulherija, pozvala da se pobrine o Carstvu koje su tada žestoko pljačkali Huni.

Čim je postao car, Markijan je odbio da plaća ponižavajući danak Hunima koji je Teodosije II uveo da bi umilostivio ove varvare. Ipak, Atila nije napao Vizantiju, svestan da ne može osvojiti Carigrad. Umesto napada na Vizantiju, on se okrenuo Zapadu i to je dovelo do velikih ratova u Galiji i Italiji 451. i 452. godine. Za to vreme, Vizantija je bila ostavljena na miru.

Markijan je obnovio finansije, zabranio veliko trošenje novca. Odbio je napade na Siriju i Egipat, kao i što je uspeo da učvrsti vizantijski položaj prema Jermeniju. Tokom Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkedonu Markijan se trudio da posreduje među posvađanim episkopima.

Markijan se u osnovi nije bavio događajima na Zapadu, ostavljajući ga njegovoj teškoj sudbini. Nije pomogao Zapadu tokom napada Atile, a ostajući veran obećanju datom Gejserihu, nije reagovao ni kada su Vandali opljačkali Rim 455. godine.

Neposredno pred Atilinu smrt, 453. godine, ponovo je počeo sukob između Vizantije i Huna. Ali, Atila je umro pre nego što je uspeo da povede rat na Vizantiju. U Markijanovom snu Atilina strela se prelomila, a posle nekoliko dana on je dobio vest o tome da je Atila umro.

Markijan je umro početkom 457. godine, možda je bila u pitanju gangrena.

Uprkos kratkoj vladavini, Markijan se smatra jednim od najboljih ranih careva Vizantije.

Blagočestivi car Markijan i carica Pulherija[uredi | uredi izvor]

Pravoslavna crkva proslavlja cara Markijana i njegovu ženu, caricu Pulheriju, kao zaštitnike vere pravoslavne.

Pod carskim pokroviteljstvom održan je Četvrti vaseljenski sabor u Halkedonu 451. godine, na kojem je osuđena Evtihijeva jeres — monofizitstvo.

Proslavljaju se 17. februara po julijanskom kalendaru.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Vizantijski carevi
450-457.