Martin Borman

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Martin Borman
Martin Borman
Datum rođenja(1900-06-17)17. jun 1900.
Mesto rođenjaVegelende kod Halberštata
 Nemačko carstvo
Datum smrti2. maj 1945.(1945-05-02) (44 god.)
Mesto smrtiBerlin
 Nemačka

Martin Borman (nem. Martin Bormann; Vegelende kod Halberštata, 17. jun 1900Berlin, 2. maj 1945) je bio istaknuti nacistički zvaničnik.

Došao je na čelo Partijskog kancelerijata NSDAP i postao lični sekretar Adolfa Hitlera. Stekao je Hitlerovo poverenje i tako dobio ogromnu vlast u Trećem rajhu preko svog uticaja na Hitlera.

Borman je bio premlad da bi uzeo većeg učešća u Prvom svetskom ratu (njegova jedinica, pred kraj 1918. godine nije učestvovala u borbama). Posle rata postao je nadzornik imanja u Meklenburgu i tako došao u kontakt sa frajkorima koji su bili na imanju. Uzeo je učešća u njihovim aktivnostima, uglavnom atentatima i iznudama radničkih sindikata.

U martu 1924. godine, osuđen je na godinu dana zatvora kao saučesnik svom prijatelju Rudolfu Hesu u ubistvu Valtera Kadova, za koga se verovalo da je izdao Alberta Lea Šlagetera Francuzima tokom okupacije Rurske oblasti. Po izlasku iz zatvora stupio je u NSDAP. Godine 1933. godine postao je Rajhslajter NSDAP-a i poslanik u Rajhstagu. Od 1933. do 1941. godine bio je lični sekretar Rudolfa Hesa. Posle Hesovog odlaska u Englesku, Borman je postao Hitlerov sekretar. Mnogi istoričari smatraju da je po količini moći koju je posedovao Borman bio siva eminencija Trećeg rajha tokom Drugog svetskog rata.

Borman se 1929. godine oženio (po drugi put, iz prvog braka je imao dvoje dece) devetnaestogodišnjom Gerdom Buh čiji je otac, Valter Buh bio predsednik Nacističkog partijskog suda. Borman je upoznao Hitlera, koji mu je bio kum na venčanju. Martin i Gerda imali su desetoro dece. Jedna ćerka umrla je ubrzo po porođaju.

U kasnijim izveštajima, posebno u 1960. godine, navodi se da je Borman pobegao i živeo u Južnoj Americi, verovatno u Paragvaju. Međutim, početkom 1973. godine u Berlinu forenzički ekspert "sa skoro potpunom sigurnošću" je utvrdio da, jedan od dva skeleta iskopana u toku izgradnje u Zapadnom Berlinu u decembru 1972. godine bio Bormann, a 11. aprila 1973. godine, zapadnonemačke vlasti su ga zvanično proglasile mrtvim. Skelet je podvrgnut testiranju DNK 1998. godine, a istražioci su potvrdili da su ostaci Bormanovi.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]