Mašina za probijanje tunela

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mašina za probijanje tunela korišćena na Juka Mount (Yucca Mountain) skladište nuklearnog otpada

Mašine za probijanje tunela (engl. tunnel boring machine (TBM) ) ili takozvane „krtice“ su mašine za iskopavanje tunela sa kružnim presekom. Mogu da buše kroz sve vrste materijala, od čvrstog kamena do peska. Prečnik tunela može da varira od jednog metra (urađeno mikromašinom za bušenje tunela) pa do 19,25 metara danas. Ove mašine se koriste kao alternativa za bušenje i miniranje (D & B) metoda u kamenu i zemljištu. Prednost ovih mašina je to što ograničavaju poremećaj na okolni teren i proizvode tunela glatkih zidova. Glavni nedostatak je avansna cena. Ove mašine su skupe za izgradnju i teško se transportuju. Međutim kako savremeni tuneli postaju duži, cena mašina za probijanje tunela, u odnosu na bušenja i miniranja, je u stvari manja jer je bušenje ovim mašinama mnogo efikasnije i daje bolje rezultate. TBM radi na način da potiskuje bušačku glavu na čelo iskopa, a po njoj su raspoređeni određeni alati - rezači. Uglavnom su to takozvani disk rezači. Oni se kreću po koncentričnim krugovima po čelu iskopa. Pri tom na njih deluje pritisak tako da oštrica rezača deluje poput klina koji razara stenu u obliku pločica.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Model Mašine za probijanje tunela korišćene za Gotardski bazni tunel

Prvi rotirajući štit razvio je Mark Isambard Brunel za iskopavanje Temzinog tunela 1825. godine, međutim ovo je bio samo izum koncepta štita i nije uknjučivalo izgradnju cele bušilice[1]. Prvu mašinu za bušenje tunela sklopio je Henri Džozef Maus da bi je, 1845. godine isporučio kralju Sardinije radi iskopavanja tunela između Francuske i Italije kroz Alpe. U Sjedinjenim Američkim Državama prva mašina bušilica sagrađena je i korišćena 1853. godine za izgradnju tunela Husek.[2]

Delovi mašine za probijanje tunela[uredi | uredi izvor]

  • Mehanizam za bušenje
  • Mehanizam za upiranje i podupiranje
  • Mehanizam za unutrašnji transport iskopanog materijala
  • Mehanizam za otprašivanje
  • Mehanizam za odvod
  • Mehanizam za pogon
  • Mehanizam za energetiku
  • Mehanizam za upravljanje

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bagust 2006, str. 65
  2. ^ Bernhard Maidl; Leonhard Schmid; Willy Ritz; Martin Herrenknecht (2008). Hardrock Tunnel Boring Machines. Ernst & Sohn. str. 1. ISBN 978-3-433-01676-3. 

Literatura[uredi | uredi izvor]