Mađari

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skoči na: navigacija, pretraga
Mađari
(Magyarok)
Hng2.jpg
Ukupna populacija

oko 14,5 miliona

Populacija
Mađarska Mađarska 9.416.015 (2001)
Rumunija Rumunija 1.431.807 (2002)
SAD SAD 1.398.000 (2000)
Slovačka Slovačka 520.528 (2001)
Flag of Serbia.svg Srbija 293.299 (2002)
Kanada Kanada 267.000 (2001)
Zapadna Evropa ~ 270.000
Ukrajina Ukrajina 156.600 (2001)
Zastava Brazila Brazil ~ 150.000 [1]
Južna Amerika 70.000 - 160.000
Nemačka Nemačka ~ 75.000
Zastava Australije Australija i Novi Zeland Novi Zeland ~ 65.000
Zastava Austrije Austrija 40.583 (2001)
Azija ~ 30.000
Izrael Izrael ~10.000
Turska Turska 6.800 (2001)
Slovenija Slovenija 6.243 (2001)
Jezici
mađarski
Religija
oko 50% su rimokatoličke, 25% protestanate, ostatak su ateisti i ostali.
Etničke grupe

Indo-Evropska

  Ugrofinski narodi
     Ugarski narodi

Mađari su ugrofinski narod (ili finsko-hunski), koji pretežno živi u Mađarskoj, gde čini oko 90% stanovništva. Mađari su poreklom sa Urala, a u Panonsku niziju su se doselili u devetom veku. Mađari su pretežno rimokatoličke veroispovesti, a govore mađarskim jezikom, koji pripada ugrofinskoj grupi uralske porodice jezika.

Sadržaj

[uredi] Istorija

Mađari se prvi put pojavljaju na Dunavu u borbama protiv Grka, kao pomoćnici Bugara. Pred kraj 9. veka poznaju ih svi narodi srednje i istočne Evrope. Godine 892. ulaze u Dunavsku dolinu kao ratni pomoćnici najpre Francima, a potom Vizantiji, kada ih je vizantijski car Lav VI Mudri pozvao u pomoć protiv bugarskih napada pod vođstvom Simeona I.

[uredi] Brojnost Mađara

Mađara danas ukupno ima oko 14.806.000, od toga u Mađarskoj 10.625.000, Rumuniji 1.904.000, SAD-u 785.000, Slovačkoj 610.000, Srbiji 293.000, Ukrajini 181.000.

[uredi] Mađari izvan Mađarske

U periodu između 1952. i 1968. godine Mađari su u Rumuniji imali svoju autonomnu pokrajinu, gde su činili oko 77% stanovništva.

[uredi] Mape

[uredi] Vidi još