Meksiko (grad)
Iz projekta Википедија
Meksiko (šp. Ciudad de México) je glavni i najveći grad Meksika.
Meksiko je politički, privredni, trasportni i kulturni centar meksičke države. U njemu se nalaze brojni univerziteti, visoke škole, pozorišta, muzeji i spomenici kulture. Istorijski centar grada i bašte na vodi u četvrti Hočimilko su od 1987. na UNESKO-voj listi svetske baštine.
U gradu živi 8,7 miliona stanovnika. U širem gradskom području, „Zoni doline Meksika“ (Zona Metropolitana del Valle de México) živi 19,2 miliona ljudi. Po ovome je Meksiko jedan od najvećih gradova na svetu.
[uredi] Istorija
Grad na ovom mestu su osnovali Asteci 1325, i to na ostrvu u sredini jezera Tekskoko. Grad se prvobitno zvao Tenočtitlan (Tenochtitlán).
Ovaj grad je uništio španski konkvistador Ernan Kortes 1521. godine. Godine 1535. Meksiko je postao glavni grad Vicekraljevine Nove Španije, koja je obuhvatala sve španske posede severno od Kosta Rike, karipska ostrva, pa i Filipine.
Prvi Univerzitet je osnovan 1551.
Posle sticanja nezavisnosti, 1824, grad Meksiko je proglašen za glavni grad Meksika. Car Maksimilijan I je naredio izgradnju, danas centralne, avenije Reforma. Godine 1875, grad se nije prostirao mnogo dalje od današnjeg glavnog trga, Zokala, i četvrti Alameda. Tada je započet veliki program izgradnje grada, ispirisan građevinama i avenijama Pariza. Isušen je preostali deo jezera Tekskoko. Do 1910. grad Meksiko je imao više od 700.000 stanovnika.
Grad Meksiko je bio domaćin Letnjih olimpijskih igara 1968. Ovde su igrana finala Svetskog prvenstva u fudbalu 1970. i 1986, na stadionu Asteka.
Dana 19. septembra 1985, grad je pogodio zemljotres jačine 8.1 stepeni po rihterovoj skali. Tada je poginulo 5.000-20.000 ljudi, a 50 do 90 hiljada je ostalo bez krova nad glavom.
[uredi] Geografija
Savezni okrug Meksika (Distrito Federal), koji obuhvata gradsko područje, ima površinu od 1.499,03 kvadratnih kilometara. Na severu, istoku i zapadu se prostire meksička savezna država Meksiko, dok je na jugu država Morelos.
Grad Meksiko se nalazi na jugu doline duge 60 i široke 100 kilometara, koja se nalazi na srednjoj nadmorskoj visini od 2.308 metara. Ova dolina je okružena vulkanima Popokatepetl i Icakihuatl , kao i planinama Sijera Nevada.
Usled ovakvog položaja, grad Meksiko je često pokriven smogom.
[uredi] Spoljašnje veze
- Snimci iz vazduha grada Meksika
- ((es)) Vlada Saveznog distrikta
- ((es)) Chilangolandia – Neformalni vodič kroz restorane, barove i noćne klubove
- El Metro de la Ciudad de México – Metro u gradu Meksiku
- Meksiko, demografija
|
|
|
|---|---|
|
Atina (1896) • Pariz (1900) • Sent Luis (1904) • London (1908) • Stokholm (1912) • Antverpen (1920) • Pariz (1924) • Amsterdam (1928) • Los Anđeles (1932) • Berlin (1936) • London (1948) • Helsinki (1952) • Melburn (1956) • Rim (1960) • Tokio (1964) • Meksiko (1968) • Minhen (1972) • Montreal (1976) • Moskva (1980) • Los Anđeles (1984) • Seul (1988) • Barselona (1992) • Atlanta (1996) • Sidnej (2000) • Atina (2004) • Peking (2008) • London (2012) • |
|
Poseban status: Federalni distrikt grada Meksika
Baster •
Belmopan •
Bridžtaun •
Vašington •
Gvatemala •
Kastri •
Kingston
Kingstaun •
Managva •
Meksiko •
Nasau •
Otava •
Panama •
Port of Spejn •
Port o Prens •
Rozo •
San Salvador •
San Hose •
Santo Domingo •
Sent Džon •
Sent Džordž •
Tegusigalpa •
Havana
Glavni gradovi zavisnih teritorija:
Koordinate: 19° 25′ 10" SG Š, 99° 8′ 44" ZGD

