Melburn
Iz projekta Википедија
Koordinate: 37° 49' 14" JG Š 144° 57' 41" IGD
|
|
|
|
|
|
| Zastava | Grb |
|---|---|
| Zastava | Grb |
| Položaj u Australiji | |
|
|
|
| Osnovne informacije | |
| Površina: | 7.694 km² |
| Stanovništvo: | 3.592.591 |
| Gustina: | 479,6/km² |
| Koordinate: | 37° 49' 14" JG Š 144° 57' 41" IGD |
| Poštanski broj: | 3000 |
| Pozivni broj: | +61(0)3 |
| Vremenska zona: | UTC+10 (Letnje vreme: UTC+11) |
| Zona Transport: | Zona 1 |
| Zvanična stranica: | www.melbourne.vic.gov.au |
| Politika | |
| Gradonačelnik: | Džon So |
| Vladajuće partije: | Melbourne Living |
| Izbori: | Novembar 2008 |
Melburn (engleski: Melbourne čita se Melb'n) je grad u Viktoriji, Australija. Glavni je grad Viktorije i po popisu iz 2006. imao je 3.689.700 stanovnika. Drugi je grad po veličini Australije.
Melburn je veliki industrijski i trgovački centar. Mnoge australijske i multinacionalne kompanije posluju tamo - jedna trećina najvećih kompanija u Australiji je smešteno u Melburnu. Najveći aerodrom Australije nalazi se u Melburnu. U gradu postoji 7 univerziteta. Veći deo auto industrije proizvodi u Melburnu uključujući Holden, Ford i Tojotu.
Grad su 1834. osnovali Džon Betmen i Džon Pasko Fokner. U toku zlatne groznice grad dobija veliki broj stanovnika. Bio je glavni grad cele države u narednim godinama.
1956. godine u njemu su održane XVI Olimpijske igre.
Sadržaj |
[uredi] Istorija
Zemljoradnici, stočari i rudari zlata bili su među naraštajima koji su osnivali Melbourne, drugi po veličini grad u Australiji i večni rival Sidneja. Sudeći prema njihovoj istoriji, ta dva obalna grada mogli bismo nazvati sestrinskima, pri čemu je Melburn mlađi, iako izgleda stariji. Decenijama ti su se gradovi borili za čast da postanu glavni grad Australije, sve dok 1913. nijedan od njih, već Kanbera, nije bila proglašena sedištem vlade.
Petnaest godina nakon dolaska prvih doseljenika u Sidnej, 1802, engleski zemljovlasnici naselili su se 700 km južnije u Filips zaliv, na mestu današnjeg Melburna. No obrađivanje zemlje nije išlo onako dobro kao što su očekivali, tako da su mnogi zemljoradnici otišli da traže sreću u unutrašnjosti kontinenta. Tek su 1835. stočari odabrali plodnu dolinu oko Melburna kao svoj dom i ubrzo je za njima došlo mnoštvo novih doseljenika. Oko 1850. započela je prava trka jakih i istrajnih kad je u ovom području otkriveno zlato. To je bio početak nezaustavljivog uspona grada Melburna.
Nekadašnji grad kopača zlata danas ima preko tri i po milona stanovnika, a njegove starije četvrti podsećaju na viktorijanski i edvardijanski stil gradnje u Londonu u 19. i na početku 20. veka, iako se sve više i više ističu novi visoki oblakoderi.
U nastojanju da se stvori tradicija u mestu koje nije imalo tradicije, godine 1840. Melburn je uvezao rezidenciju guvernera države Viktorija direktno iz Engleske i ovde ponovo sagradio njegovu kuću iz delova, kamen po kamen. Kuća poznata pod nazivom „La Trobes Cottage“ danas je otvorena za posetioce. Godine 1934. iz britanske grofovije Jorkšajr preko mora je do Melburna prevezena roditeljska kuća slavnog pomorca Džejmsa Kuka, koja danas ukrašava parking kao „Kuća kapetana Kuka“.
[uredi] Uticaji različitih naroda
I druge su kulture ostavile svoj trag u Melburnu. Došljaci iz Kine obogatili su grad živopisnom Kineskom četvrti i hramom „Kuća Si Jup Džos“ sagrađenim 1856. godine. Mala Italija četvrt je s mnogo picerija, poslastičarnica i restorana sa specijalitetima od testenine, koja nudi sredozemni način života u Australiji. U području Ričmond živi tako velika grčka zajednica da je smatraju trećim grčkim gradom po veličini, odmah posle Atine i Soluna. Tu je i Mali Sajgon u ulici Ričmond u kojem preovlađuju vijetnamske prodavnice, restorani i barovi.
Takvi snažni uticaji različitih naroda Melburnu daju njegovu živost i dopadljivost. Središte grada pešačka je zona s mnogim arkadama ispod kojih su prodavnice, a tu su i veliki trgovi brojna područja prekrivena zelenilom – pravi primer napredne urbane kulture.
[uredi] Kultura i zabava
Na trgu Siti Skver osvežavajuće fontane prskaju vodu, akrobate i mimičari izvode svoje tačke, a šaroliko mnoštvo različitih nacionalnosti uživa u hotelima i na terasama restorana. Besplatna zabava posebno privlači mlade, jednako kao i koncerti rok muzike, igrane i pozorišne predstave koje se odvijaju na otvorenom bez naplaćivanja ulaznica.
Šarmu ovoga grada doprinose i tramvaji. Postoje i lepa moderna kola, ali i ona stara rasklimana s tvrdim drvenim sedištima i stalnom promajom. Najčešće su obojeni u zeleno. Prilikom posete Melbourneu, pop – zvezda Elton Džon toliko se zaljubio u stotinu godina star tramvaj da ga je odmah kupio, prevezao u San Francisko i postavio u dvorište svoje kuće.
Radovi australijskih slikara, uključujući i aboridžinske i pripadnike grupe Hajdelberške škole, izloženi su u galeriji Viktorijski Umetnički Paviljon. Među muzejskim blagom nalaze se i stari avioni, preparirani trkački konj Far Lap i jedrenjak Poli Vudsajd izgrađen u Belfastu u Irskoj 1885.
Svake godine u Melburnu se održava popularni festival Mumba tokom kog se organizuju ulični festivali, takmičenja i pozorišne predstave. Reč „Mumba“ dolazi iz aboridžinskog jezika a znači: „Dođite i zabavite se!“. No, domorodci su doslovce nestali s ulica ovog grada. Bolest i alkohol koje su doneli belci desetkovali su populaciju Aboridžina. Oni su u Australiju došli još pre 40 000 godina na splavovima ili, preko danas potopljene prevlake, i bili su prvi vladari ovoga kontinenta.
[uredi] Saobraćaj
Melburn ima integrisani gradski saobraćni sistem koji se zove Metlink. Nastao je krajem 19. veka kada su vozovi i tramvaji bili korišćeni za prevoz do Melburnških pregrađa. Melburnško gradsko saobraćajno preduzeće je privatizovno 1999. godine.
Melburnška tramvajska mreža je jedna od najvećih na svetu a takođe je i jedini višelinijski sistem u Australiji. Osim što služe kao prevozno sredstvo, tramvaji su i simbol grada. Popularne znamenitosti grada su povezane besplatnim turističkim tramvajem. Takođe postoje i tramvaji-restorani, jedinstveni u svetu.
Postoji skoro 300 autobuskih linija i 15 metro linija. Flinders Strit stanica je glavna metro stanica u Melburnu. Tokom 1926. godine bila je i stanica sa najviše putnika na svetu. U današnje vreme najvažnija železnička stanica je Sautern Kros stanica koja opslužuje više regionalnih linija i domaće linije do Adelejda i Sidneja.
Luka Melburn je najveća kargo luka u Australiji.
Četiri aerodroma opslužuju Melburn. Najveći i glavni aerodrom je Aerodrom Melburn, nalazi se u Talamarinu, oko 20 km severno od Melburna i to je trenutno jedini međunarodni aerodrom. Aerodrom Avalon se nalazi u Avalonu, oko 55 km jugozapadno od Melburna i služe nekoliko domaćih letova. Aerodrom Esendon se nalazi između centra grada i Aerodrom Talamarin i nekada je bio glavni aerodrom Melburna. Aerodrom Murabin se nalazi u predgrađu Murabin, i služi za civilnu avijaciju.

