Menade

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Menada i Satiri
Menade i Dionis

Menade (grč. Μαινάδες) su u grčkoj mitologiji pomamne i mahnite pratilje boga Dionisa u grčkoj, ili boga Bahusa u rimskoj mitologiji..

Ime Menada je izvedeno id reči (grč. μαίνομαι), što znači biti u „delirijumu“ ili „pomami ti se“, a poznate su i kao Bahatnice prema Dionisovom pandanu iz rimske mitologije Bahusu ili Basaride (grč. bassaris) - po lisičjoj koži koju je on nosio. Nazivali su ih i Tijade.

Menade si postojale u mitologiji, ali i u stvarnosti. One stvarne, po primeru svojih mitoloških imenakinja, okupljale su se na svečanostima u čast boga Dionisa i pravile izgrede, koji su se gotovo uvek završavali noćnim orgijama. Zbog svega toga, senat je, 186. godine pre nove ere morao zabraniti njihovo okupljanje.

Od tog vremena, pa sve do današnjih dana je, za takvu vrstu ponašanja ostao izraz „Bahanalije“.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Menade su bile poznate kao pomamne žene, divlje i lude, koje nisu mogle da se urazume. Dionisova ličnost i njegov misteriozni lik su neprestano inspirisali i podsticali žene na ekscentrično ludilo — obe su se upuštale u nasilje, seks i osakaćivanje.

Prikazivane su okićene bršljanom, odevene u kožu od laneta, i kako nose „tirs“ — dugački, vinovom lozom opleteni, štap sa šišarkom na vrhu i plešu. U transu su lutale po šumama i brdima i obavljali neke čudne rituale koje spominje i Homer.[1] Takvo njihovo ponašanje se objašnjavalo alkoholom i drugim prirodnim opijantima.

Menade su, kada ih nije hteo pogledati, ubile Orfeja jer je tugovao tri godine za svojom Euridikom, njegova glava i milozvučna lira završile su na otoku Lezbosu koji je poznat po velikim grčkim lirskim pesnicima.

U Euripidovoj tragediji „Bahustebanske Menade ubile su kralja Penteja jer je on zabranio poštovanje boga Dionisi njegove svečanosti. Dionis je onda obećao Penteju da može lično da posmatra tajne ritualne na planini blizu grada, ali samo ako se preruši u ženu. Kralj je odmah pristao, i prerušen u ženu, posmatrao je Menade sakriven na drvetu. Ali, Menade su ga uskoro otkrile i u fanatičnom ludilu pomislile da je lav, te su ga rastrgle na komade. Njegova majka Agava, koja je bila jedna od vodećih Menada, shvativši na svoje užasavanje šta su učinili, napustila je Tebu i otišla u svojevoljno izgnanstvo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Homer, Ilijada 6. pevanje, 130. red

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]