Međunarodna matura

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Međunarodna matura [1] je međunarodna obrazovna fondacija koja nudi kvalitetne programe međunarodnog obrazovanja za škole širom sveta. Osnovana je 1968. godine u Ženevi, Švajcarska i sve do 2007. godine nazivana je Međunarodnom organizacijom mature (eng. International Baccalaureate Organization). Cilj Međunarodne mature je da kod učenika razvije pozitivan stav prema učenju, da ohrabri međunarodnu svest, da olakša prelazak iz jedne države (škole) u drugu, da maksimalno priprema učenike za većinu fakulteta u svetu. Godine 2008. Međunarodnu maturu pohađalo je više od 651.000 učenika iz 2.390 škola u 129 država sveta.

Nastavni programi[uredi | uredi izvor]

Međunarodna matura obuhvata tri školska programa (kursa): za osnovnu školu (predškolski uzrast i mlađi razredi osnovne škole), za nižu srednju školu (stariji razredi osnovne škole i prva dva razreda gimnazije) i za višu srednju školu (3. i 4. razred gimnazije). Škole nude kurseve posebno ili povezano, a nastava je na jednom od sledećih jezika: engleski, španski, francuski.

  1. Program za osnovne škole (Primary Years Programme – PYP) za učenike između 3 i 12 godina.
  2. Program za srednje škole (Middle Years Programme – MYP) za učenike starosti od 11 do 16 godina.
  3. Program za maturante (Diploma Programme – DP) za učenike od 16 do 19 godina.

Svaki od kurseva uključuje nastavni program, ocenjivanje učenika prema uzrastu, profesionalnu obuku nastavnika i proces kandidature, autorizacije i evaluacije škole. Diploma program je jedan od najprestižnijih u svetu.

Osnovne škole[uredi | uredi izvor]

Program za osnovne škole Međunarodne mature [2] je program transdisciplinarnog međunarodnog obrazovanja dizajniran da podstakne razvoj deteta. Fokusiran na ukupan razvoj učenika uzrasta od 3 do 12 godina, program obuhvata njihove socijalne, fizičke, emotivne i kulturne potrebe zajedno sa razvojem teorijskih znanja.

Nastavni program obuhvata pet elemenata: koncepte, znanja, veštine, stavove, akciju. Komponente znanja razvijaju se ispitivanjem kroz šest interdisciplinarnih tema globalnog značaja, podržanih sa šest predmetnih oblasti. Nastavnici procenjuju učenička postignuća birajući ili dizajnirajući metode na osnovu rezultata učenja. U toku i nakon dobijanja autorizacije, nastavnici učestvuju na obukama i seminarima za izvođenje Programa za osnovne škole Međunarodne mature.

Niže srednje škole[uredi | uredi izvor]

Program za niže srednje škole [3] je program interdisciplinarnog međunarodnog obrazovanja dizajniranog da pomogne razvoj učeničkih znanja, razumevanja, stavova i veština potrebnih da bi se moglo aktivno i odgovorno učestvovati u menjanju sveta. Namenjen je učenicima uzrasta od 11 do 16 godina. Školski dokumenti štampaju se na engleskom, francuskom, španskom i kineskom jeziku, ali škole mogu nuditi programe i na drugim jezicima.

Nastavni programi sadrže osam grupa predmeta zajedno sa jezgrom od pet interaktivnih oblasti. Predmetne grupe su:

  • jezik i književnost
  • učenje jezika (strani jezik)
  • fizičko i zdravstveno vaspitanje
  • prirodne nauke
  • umetnosti
  • matematika
  • tehnologije
  • društvo.

Interaktivne oblasti su:

  • pristupi učenju
  • zajednica i služba
  • dovitljivost
  • životna sredina
  • zdravlje i socijalno vaspitanje

Program za maturante[uredi | uredi izvor]

Diploma program [4], tj. program za maturante, zahtevan je dvogodišnji kurs međunarodnog obrazovanja namenjen učenicima uzrasta od 16 do 19 godina. Nastava se drži na engleskom, španskom ili francuskom jeziku. Široko je priznat na većini vodećih svetskih fakulteta.

Podučava da znanje nije samo skup činjenica. Priprema učenike za fakultet i ohrabruje ih da:

  • postavljaju izazovna pitanja;
  • uče kako da uče;
  • razviju jak osećaj sebe i svoje kulture;
  • razviju sposobnost komuniciranja i razumevanja ljudi iz drugih zemalja i kultura.

Nastavni program se sastoji od šest grupa predmeta zajedno sa jezgrom od tri dela. Grupe predmeta su: prvi (maternji) jezik, drugi (strani) jezik, društvene nauke, eksperimentalne nauke, matematika i informatika, umetnosti. Jezgro čine teorija znanja, maturski rad i kreativnost – aktivnost – služba.

Škole u regionu[uredi | uredi izvor]

U Srbiji programe Međunarodne mature [5] nude četiri škole.

  1. Međunarodna škola Beograd. Nezavisna i neprofitna organizacija, pridružena Udruženju škola i koledža Engleske i Evropskom udruženju međunarodnih škola. Autorizacije: Diploma program – od aprila 2005. godine, Program za srednje škole – od avgusta 2006, Program za osnovne škole – od marta 2007. godine. Programi su na engleskom jeziku.
  2. Gimnazija Crnjanski, Beograd. Privatna škola. Autorizovana za Diploma program od februara 2006. godine. Program je na engleskom jeziku.
  3. Gimnazija Ruđer Bošković, Beograd. Privatna škola. Autorizovana za Diploma program od aprila 2006. godine. Od maja 2015. godine - Škola kandidat za Program za osnovne škole, od juna 2016. godine - Škola kandidat za Program za niže srednje škole. Programi su na engleskom jeziku.
  4. Gimnazija Jovan Jovanović Zmaj, Novi Sad. Državna škola. Autorizovana za Diploma program od jula 2014. godine. Program je na engleskom i francuskom jeziku.
  5. Gimnazija „Svetozar Marković”, Niš. Državna škola. Autorizovana za Diploma program od 2020. godine. Program je na engleskom jeziku.

U Bosni i Hercegovini programe Međunarodne mature nude tri škole [6]. Programi su na engleskom jeziku.

  1. Gimnazija Banja Luka, državna škola Republike Srpske. Nudi Diploma progam od jula 2006.
  2. Druga gimnazija Sarajevo, državna škola Federacije BiH. Diploma program nudi od avgusta 2000. a Program za srednju školu od novembra 2007.
  3. Koledž ujedinjenog svijeta u Mostaru, međunarodna škola. Nudi Diploma program od septembra 2006.

U Crnoj Gori [6] programe Međunarodne mature nudi jedna škola. Programi su na engleskom jeziku.

  1. Međunarodna škola Knightsbridge Schools International Montenegro, privatna škola. Od 2010. godine nudi program za predškolsko (3 do 5 godina) i osnovnoškolsko obrazovanje (5 do 11 godina), za koji je autorizovana od strane Organizacije Međunarodne mature. Škola radi kao škola kandidat za program za nižu srednju školu (od 11 do 16 godina). 07. marta 2015. godine, škola je stekla zvaničnu autorizaciju za Diploma program Međunarodne mature. Škola će otvoriti Diploma program u septembru 2015. godine. Takođe je u potpunosti licencirana od strane crnogorskog Ministarstva Prosvjete kao predškolska, osnovnoškolska i srednjoškolska obrazovna ustranova.

Diploma program[uredi | uredi izvor]

To je program za maturante, osmišljen za učenike poslednje dve godine srednjih škola, pre ulaska na univerzitet. U mnogim školama jedna ili dve godine priprema („Pre DP“) prethode ulasku u formalni DP.

Po završetku Diploma programa Međunarodne mature, učenik dobija diplomu za upis na fakultete. Ovoj diplomi nije potrebna nostrifikacija prilikom upisa na vodeće svetske univerzitete. Broj univerziteta u svetu koji ne priznaju Diploma program se svake godine smanjuje. Lista univerziteta koji prihvataju diplomu MM se može naći na zvaničnom sajtu organizacije MM.

Posebno u SAD, Diploma program je priznat kao punopravan sa nivoom obrazovanja na koledžu, i pristupanje učenika sa visokim MM ocenama nagrađuje se dodatnim kreditima za upis. U ovom pogledu je potpuno jednak Programu za rani ulazak (Advanced Placement Program), ili čak superiorniji od njega, zavisno od institucije višeg obrazovanja kojoj se pristupa.

Kurikulum[uredi | uredi izvor]

Nastavni predmeti su raspoređeni u šest grupa, u temenima šestougla koji obuhvata jezgro sa još tri aktivnosti učenika. Grupe predmeta su: maternji jezik, drugi jezik, društvene nauke, eksperimentalne nauke, matematika i umetnost. Iz spiska predmeta organizacije MM obavezna su 2 predmeta: maternji jezik i matematika (u nekim školama je pored ovih, obavezan i još jedan predmet), a učenik bira ostale – po jedan iz svake grupe. Tokom dve godine učenik:

  • studira šest predmeta iz šest grupa;
  • napiše jedan maturski rad;
  • sledi kurs teorije znanja ;
  • učestvuje u kreativnosti, akciji, službi.

Pri tome:

  • tri predmeta studira na višem nivou, sa 6 časova sedmično;
  • tri predmeta studira na standardnom nivou, sa 4 časa sedmično.

Ocenjivanje[uredi | uredi izvor]

Ocenjivanje učenika je interno i eksterno. Na kraju programa učenik dobija završne ocene označene brojem od 1 do 7 iz svakog predmeta i može biti nagrađen sa do 3 boda za uspešno urađen maturski rad i teoriju znanja. Maturanti mogu maksimalno osvojiti 45 poena na diplomi. Potrebno je minimalno 24 poena za diplomu, uz ispunjavanje svih obaveza kurikuluma. Ako DP kandidati ne ispune sve delove programa oni još uvek mogu dobiti sertifikat da su pohađali program. Polaganju eksternog (završnog) ispita je moguće pristupiti još dva puta, u maju ili u novembru iste godine ili narednih godina.

Program[uredi | uredi izvor]

Područja predmeta[uredi | uredi izvor]

Učenici koji pohađaju maturski program uzimaju po jedan predmet iz svake grupe, sa najmanje tri (ali ne više od četiri) predmeta na višem nivou (VN), i najmanje dva (ali ne više od tri) predmeta na standardnom nivou(SN). Predmeti na višem nivou zahtevaju oko 240 sati predavanja tokom 2 godine, dok predmeti na standardnom nivou zahtevaju najmanje 150 sati. Učenici mogu takođe izabrati manje predmeta, ali u tom slučaju neće dobiti diplomu, nego dobijaju sertifikat po manje strogim pravilima.

  • Grupa 1: Jezik A1 – Maternji jezik – generalno učenikov najjači jezik, i omogućen je za više od 80 jezika (srpski jezik je takođe omogućen). Studenti mogu da izaberu da se sami podučavaju na standardnom nivou, ako njihov maternji jezik nije podučavan u školi u ovoj kategoriji.
  • Grupa 2: Drugi jezik – Dodatni jezik, uzet kao A2, B (SV ili VN) ili ab initio jezik (SN). Ova grupa može biti zamenjena sa drugim A1 jezikom.
  • Grupa 3: Društvene nauke – istorija (istorija Amerike, istorija Evrope, istorija Afrike, istorija zapadne Azije, istorija istočne i jugoistočne Azije, islamska istorija, itd. su kursevi koji su ponuđeni generalno, ali ne i uvek – u zavisnosti od zemlje u kojoj se ispitanik nalazi i iz koje je on sam), ekonomija, biznis i menadžment, geografija, psihologija, filozofija, informacione tehnologije u globalnom društvu.
  • Grupa 4: Eksperimentalne (prirodne) nauke – Predmeti: fizika, hemija, biologija, sistemi okoline, i tehnologija dizajna.
  • Grupa 5: Matematika i informatika – Predmeti su: matematika (matematička podučavanja (SN) (za studente bez podloge o aritmetici), matematika na standardnom nivou (SN) – određeno predznanje i vladanje računanjem; matematika na višem nivou (VN) – 'matematički metodi') i napredna matematika (SN) – sve ostale opcije sa višeg nivoa) i informatika – ovaj kurs je izboran (odnosno, nije zamena za ostale matematičke kurseve).
  • Grupa 6 Umetnost – Predmeti: vizuelna umetnost, muzika i teatar, odnosno pozorišna umetnost.

Umesto predmeta iz grupe 6, kandidat može izabrati neki predmet iz ostalih grupa. Bez obzira na izbor, predmet odabran u šestoj grupi je samo referenca, kao kandidatovo „šesto područje“.

Glavna kritika protiv programa jeste da navodno podstiče diskriminaciju umetnika, dozvoljavajući veću specijalizaciju u ostalim grupama a potencijalno izostavljajući predmet iz 6. grupe, dok, s druge strane, ne nudi takvu opciju za one koji vole umetnost. Kao odbrana se iznosi da kandidat može da upotrebi svojih pedeset sati KAS-a da poboljša posebno te delove svoga znanja i interesovanja.

Svi predmeti se ocenjuju eksternom i internom ocenom, uključujući završni ispit koji se izvodi širom sveta u maju (za škole na severnoj hemisferi) i u novembru (za škole na južnoj hemisferi).

Priroda internog ocenjivanja zavisi od prirode samog predmeta. Interni radovi nose od 20 do 30 procenata u svakom predmetu i ocenjivani su od strane školskog profesora, a uzorak od najmanje pet učeničkih radova iz svakog predmeta je ocenjivan od strane moderatora koga određuje organizacija MM. Eksterno ocenjivanje se provodi od strane ocenjivača određenog od strane organizacije MM.

Maturski rad[uredi | uredi izvor]

Učenici moraju napisati esej od najviše 4.000 reči (minimalno 2.500 da bi bili ocenjeni, dok je 3.500 preporučeni minimum) iz jednog od predmeta koje slušaju ali ne i među-predmetu (bilo koji predmet istraživanja koji je u stvari moguće istražiti, a nije potrebno da ga učenik uzima za ispit na kraju) sa temom i nazivom koji su oni izabrali. Ovaj zadatak omogućava samostalno istraživanje i zahteva proizvodnju razumljivo napisanog papira. Svaki učenik je upućen mentoru, koji je obično školski profesor ili stručnjak u tom polju, koji će pratiti proces i izvršiti uvid u kvalitet konačnog proizvoda. Ako se maturski rad (inače, skraćeno EE, engl. Extended Essay) ne preda, kandidat neće moći dobiti diplomu.

KAS[uredi | uredi izvor]

KAS je skraćenica za Kreativnost, Akciju, Službu (Creativity, Action, Service). Svaki student mora ispuniti najmanje 150 sati tokom 2 godine obavljanjem nečega kreativnog, učestvovanjem u sportskim ili drugim fizičkim aktivnostima, ili u socijalnom radu u zajednici. Generalni savet za KAS jeste da se aktivnosti raspodele ravnomerno između kreativnosti, akcije i službe, tako da svaki deo zahteva 50 sati rada. Po završetku aktivnosti, učenici dostavljaju dokaze o njihovom izvršenju, kako bi stekli pravo na diplomu.

Teorija znanja[uredi | uredi izvor]

Svaki student mora završiti kursTeorije znanja (engl. Theory of Knowledge – ToK), koji cilja na to da podstakne učenike na kritičko razmišljanje i osnove učenja. Da bi se ispunili zahtevi za TZ, diploma kandidati moraju pisati TZ esej 1200–1600 reči na zadati naslov (izabran između deset ponuđenih), kao i prezentovati svoj problem iz TZ celom razredu na odabranu temu. Kao i prethodna dva dela jezgra, i Teorija znanja je obavezna komponenta diploma programa.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.ibo.org www.ibo.org
  2. ^ IB PYP
  3. ^ „IB MYP”. Arhivirano iz originala 15. 09. 2008. g. Pristupljeno 23. 08. 2008. 
  4. ^ IB DP
  5. ^ SERBIA - International Baccalaureate®
  6. ^ a b „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 22. 09. 2008. g. Pristupljeno 23. 08. 2008. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]