Mikolaš Aleš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mikolaš Aleš
Alešov portret iz 1912.
Lični podaci
Datum rođenja(1852-11-18)18. novembar 1852.
Mesto rođenjaMirotice, Austrijsko carstvo
Datum smrti10. jul 1913.(1913-07-10) (60 god.)
Mesto smrtiPrag, Austrougarska

Mikolaš Aleš (češ. Mikoláš Aleš; Mirotice, 18. novembar 1852Prag, 10. jul 1913) bio je češki slikar. Njegove slike obično prikazuju češki život tokom 19. veka.

Biografski podaci[uredi | uredi izvor]

Jirži iz Pođebrada i Matijaš Korvin

Aleš je rođen u mestu Mirotice na jugu Češke, 18. novembra 1852. Pohađao je osnovnu školu i lokalnu gimnaziju sve do smrti svoje majke 1869. Onda odlazi u Prag, gde studira slikarstvo u ovdašnjoj umetničkoj školi. Umesto od svojih učitelja, on uči i podleže radu slikara Josef Manesa. Aleš zatim pravi seriju slika pod nazivom „Domovina“, koje će krasiti Narodno pozorište u Pragu. Tokom letnjeg raspusta, Aleš se vraća kući i slika radove sa temom seoskog života. Ženi se 1879. i iste godine se seli u Italiju. Tokom sledećih godina, vraća se kući i radi u malom apartmanu u Pragu zato što nije posedovao (niti je imao novca) za jedan atelje. Sledećih godina bavi se dekorisanjem kuća i fasada u Pragu, kao i u raznim drugim gradovima, kako u Češkoj, tako i u Slovačkoj. Na kraju svog života, Aleš je imao preko 5.000 radova. Slikao je i za magazine, ilustrovao knjige poezije i proze. Takođe, slikao je i dizajnirao diplome, pozivnice, karte za igranje, zidne kalendare, čestitke i druge slične stvari. Umro je u Pragu, 10. jula 1913. sa 60 godina. Sahranjen je na višehradskom groblju.

Delo[uredi | uredi izvor]

  • ciklusi slika; Čula (1876), Prag (1882), Život starih Slovena (1891)
  • dalje slike:
    • uljana slika „Susret Jiržija iz Pođebrada sa Mtijašem Korvinom“ (1878)
    • akvarel „Sveti Vaclav“ (1913)
  • freske i zgrafita na pročeljima mnogih kuća u Pragu (npr. Ladislav Rotova kuća), i Plznju.
  • dekoracija hrama Rođenje Device Marije na trgu Slobode u Vodnjanima
  • zajedno sa Františkom Ženjičkom ciklus slika „Domovina“ za Narodno pozorište (18771881, 14 luneta, 4 zidna i 3 polja na tavanici foajea)
  • knjižne ilustracije dela Františka Ladislava Čelakovskog, Aloise Jiraska i Jakuba Arbese (češke narodne pesme i priče, poslovice...)
  • crteži za časopise „Cvetovi“, „Zlatni Prag“ i drugo
  • pored ostalog on je autor najveće slike na platnu „Boravak Sasikov ispod Hrube Skale“

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]