Monako

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga


Koordinate: 43° 44' SG Š, 7° 25' IGD

Ovom članku ili jednom njegovom delu je potrebno sređivanje. Ovo podrazumeva kategorizaciju, unutrašnje povezivanje, razlamanje teksta i slična uređivanja, kako bi se dobio kvalitetniji članak.

      Pogledajte kako se menja strana za pomoć, ili stranu za razgovor. Uklonite ovu poruku kada završite.

Kneževina Monako
Principauté de Monaco
Застава Монака Грб Монака
Zastava Grb
krilatica: Deo Juvante
Uz Božiju pomoć
Himna: Hymne Monégasque
Положај Монака
Glavni grad Monako ¹
43°44′N 7°24′E
Najveći grad Monte Karlo
Službeni jezik francuski
Vlada Konstitucionalna monarhija
 - Princ Albert II
 - Premijer Žan Pol Prust
Nezavisnost 1419
Površina  
 - Ukupno 1,95 km² (233..)
 - Voda (%) 0
Stanovništvo  
 - 2000. 35.656 (210.)
 - 2006 popis 32.020
 - Gustina 18.285/km² (1.)
BDP (PPP) 2000 približno
 - Ukupno $870 milijardi (177.)
 - Po glavi stanovnika 27.000 (24.)
Valuta Evro (EUR)
Vremenska zona UTC +1, +2 (CET, CEST)
Internet domen .mc
Pozivni broj +377
1Monako je država-grad

Kneževina Monako, takođe poznata kao Monaco na francuskom i Munegu, odnosno Principatu de Munegu na lokalnom dijalektu, je druga najmanja država na svetu (posle Vatikana).

Mali bogati patuljak, Monako, velika je turistička atrakcija. Svoju slavu najpre duguje kazinu, koji inače predstavlja glavni izvor prihoda. Treba napomenuti da samim građanima ove države nije dozvoljeno kockanje, ali zato na bogataše širom sveta deluje kao magnet i za njih predstavlja jedno od omiljenih mesta stanovanja. Osim toga, Monako je poznat i kao Menhetn na Sredozemnom moru.

Sadržaj

[uredi] Istorija

Za više informacija pogledajte Istorija Monaka.

Naziv države potiče još od grčkih doseljenika koji su nekada davno naseljavali ove prostore. U čast Heraklesa Monoikosa podigli su hram, po kome je kasnije čitava oblast dobila naziv Monako. Ovde su živeli mnogi narodi i osvajači, pa je, čak, 43. godine pre nove ere Julije Cezar svoju flotu ovde usidrio, a nakon njega, u 12. veku, došao je Fridrih I Barbarosa. Značajnu ulogu u istoriji Monaka svakako je odigrala porodica Grimaldi koja je vladala Monakom od 1295. do 1509, kada je Monako pao pod francusku vlast, da bi nakon kraćeg perioda bio vraćen Grimaldijevima. Kasnije je Monako ponovo uživao francusku protekciju, a posle Bečkog kongresa, 1860. godine, prešao je u italijansku vlast, a na kraju je vraćen Francuskoj.

Поглед на Фонтвил
Pogled na Fontvil

[uredi] Geografija

Za više informacija pogledajte Geografija Monaka.

Monako se nalazi na 43° 44' severne geografske širine i 7° 25' istočne geografske dužine. Smešten je između Mediteranskog mora na jugu i Francuske na severu, na francuskoj obali poznatijoj kao Côte d'Azur (Azurna obala). Na zapadu je od Nice udaljen oko 15 km, a na istoku je nedaleko od francusko-italijanske granice.

Država Monako se sastoji iz četiri grada: Fontvil, noviji deo države, Monako, stari grad, Kondamen, zahvata deo luke i Monte Karlo, kazino i luksuzni hoteli.

[uredi] Klima

Башта у Монаку
Bašta u Monaku

Ova prelepa država nema specifičnih geografskih karakteristika i raspolaže površinom od jedva 2 km². U Monaku vlada sredozemna klima predstavljena blagim zimama i toplim, ali ne i vrelim letima. Prosečna količina padavina iznosi 804 mm godišnje, a u toku godine ima oko 2.583 sunčanih časova. Prosečna temperatura u januaru i februaru je 8°C, a u julu i avgustu 25°C.

[uredi] Privreda

Za više informacija pogledajte Privreda Monaka.

Glavni izvor prihoda Monaka je turizam, svake godine veliki broj turista privlači kazino i ugodna klima. Građanima kneževine država ne ubire porez, zbog čega u državi živi veliki broj ljudi koji nastoje izbeći oporezivanje. Monako nije član Evropske unije, ali je vrlo povezan sa EU carinskom unijom sa Francuskom. Kneževina je izborila pravo izdavanja svojih sopstvenih kovanica evra.

[uredi] Stanovništvo

Za više informacija pogledajte Demografija Monaka.

Azursko božanstvo, Monako, najgušće je naseljena država na svetu. 47% stanovnika čine Francuzi, 16% Italijani i Monačani, a ostalih 21% čine 125 različitih nacionalnosti. Monačanski jezik je romanski dialekt koji je izmenjen ligurskim dijalektom italijanskog jezika. Službeni jezik je francuski, a osim njega govore se i italijanski i engleski. Rimokatolička crkva je zvanična državna crkva, a ostalim religijama sloboda je garantovana monačanskim ustavom.

[uredi] Vidi još

[uredi] Galerija

[uredi] Spoljašnje veze

Drugi jezici