Mongolski jezici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mongolski jezici
Geografska rasprostranjenostMongolija; delovi Kine (Unutrašnja Mongolija, Sinkjang, Gansu, Ćinghaj), delovi Rusije (Burjatija, Zabajkalski kraj, Kalmikija) i Herat (Avganistan)
Jezička klasifikacijaJedna od svetskih primarnih jezičkih porodica (prema nekim izvorima deo je hipotetičke altajske makroporodice jezika)
  • Mongolski jezici
Podpodela
ISO 639-5xgn
Glotologmong1329[1]
{{{mapalt}}}
Geografska rasprostranjenost mongolskih jezika:
  bujratski
  daurski
  mongolski
  ordoski
  mongorski
  šira-jugurski
  ojratski
  mogolski
  kalmički

Mongolski jezici su porodica jezika čiji govornici žive u srednjoj Aziji. Najpoznatiji jezik ove grupe je mongolski jezik (Mongol Hэl), koji ima oko 5,7 miliona govornika u Mongoliji i Kini. Mongolski jezici se neretko svrstavaju u tzv. Altajsku makro-porodicu, zajedno sa turkijskim i tunguskim jezicima.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Svi jezici ove grupe su izrazito aglutinativni i poznaju kategoriju samoglasničke harmonije.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Istorijski mongolski jezici:

srednjomongolski jezik;
klasični mongolski jezik.

Današnji mongolski jezici:

A. severnomongolski jezici:
A1. zapadnomongolski jezici (ojratski jezici):
1. ojratski jezik (zapadna Mongolija i Kina);
2. kalmički jezik (ruska republika Kalmikija);
3. darhatski jezik ili dijalekat ojratskog ili halha mongolskog (Mongolija);
A2. centralnomongolski jezici:
1. mongolski jezik:
halha mongolski dijalekat (Mongolija);
centralni, istočni i južni dijalekti (Mongolija i kineska pokrajina Unutrašnja Mongolija);
ordoski dijalekat (Kina, pokrajina Unutrašnja Mongolija);
2. burjatski jezik (postoje tri standarda burjatskog jezika: bargu burjatski u Kini, ruskoburjatski u Rusiji i mongolskoburjatski u Mongoliji);
3. hamniganski jezik
B. dagurski:
daurski jezik (Kina);
C. južnomongolski jezici:
istočnojugurski jezik ili šira-jugurski (Kina);
mongorski jezik, tu ili širongol-mongolski (Kina);
bonanski jezik (Kina);
dunsijanski jezik ili santa (Kina);
kangđia jezik (Kina);
D. mogolski jezik:
mogolski jezik (Avganistan).

Klasifikacija Etnologa[uredi | uredi izvor]

Ovoj porodici pripada grupa od 14 jezika koji se granaju u dve grupe. Prva grupa istočna sa 13 jezika i druga grupa zapadna sa samo jednim jezikom. .

Mongolski jezici:[2]

A. istočni:
a. dagurski:
daurski jezik (Kina);
b. mongorski jezici:
bonanski jezik (Kina);
dunsijanski jezik ili santa (Kina);
kangđia jezik (Kina);
tu jezik, mongorski ili širongol-mongolski (Kina);
istočnojugurski jezik ili šira-jugurski (Kina);
c. ojrat-halha jezici:
c1. halha-bujrat jezici:
1. burjatski jezik, postoje tri standarda burjatskog jezika:
bargu burjatski u Kini;
ruskoburjatski u Rusiji;
mongolskoburjatski u Mongoliji;
2. mongolski jezik u užem smislu:
halha mongolski (Mongolija);
periferni mongolski (Mongolija i kineska pokrajina Unutrašnja Mongolija);
c2. ojrat-kalmik-darhat jezici (ojratski jezici):
kalmik-ojrat (ruska republika Kalmikija);
B. zapadni:
mogolski jezik (Avganistan).

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Mongolic”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History. 
  2. ^ Ethnologue (16th)