Mont Everest

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga


Koordinate: 27° 59' 17" SGŠ, 86° 55' 31" IGD

Mont Everest
Everest kalapatthar crop.jpg
Visina 8848 metara
Mesto Kina Tibet, Kina
Planina Himalaji
Prvi uspon 29. maj 1953.
Flag of New Zealand.svg Edmund Hilari
Flag of Nepal.svg Tenzing Norgaj

Mont Everest (poznat i kao Čomolungma) je najviši planinski vrh na Zemlji. Vrh se nalazi u Tibetu, blizu granice sa Nepalom. Visok je oko 8.848 m i pripada planinskom vencu Himalaja.

Prvi ljudi koji su osvojili ovaj vrh bili su ser Edmund Hilari i šerpa Tenzing Norgaj 29. maja 1953. Zaključno sa 2006. godinom, na vrh se popelo 2062 ljudi. U pokušajima osvajanja je nastradalo preko 200 osoba. Organizovani usponi na vrh su značajan izvor prihoda za Nepal, jer se dozvola naplaćuje 25.000 dolara.

Sadržaj

[uredi] Imena

U Nepalu planinu zovu Sagarmata (सगरमाथा, na sanskritu „Čelo neba“). Na tibetanskom se zove Čomolungma („Majka univerzuma“), a na kineskom: 珠穆朗瑪峰 (Zhūmùlǎngmǎ Fēng).

Srpsko ime planine je preuzeto iz engleskog imena Mount Everest koje je planini dao Endru Vaug, po Džordžu Everestu.

[uredi] Visina

Mont Everest, visok je 8848 m ali stalno povećava svoju visinu. Ne zna se koliko će još rasti, ali se zna da ga nijedna planina neće preteći. Radnat Sikdar, indijski matematičar je prvi 1852. godine označio Mont Everest kao najviši vrh na svetu, izmerivši trigonometrijskom metodom visinu na 8840 m. Novim merenjima 1955. se došlo do 8848 m, što se i danas smatra pravom visinom. Neka skorašnja merenja su pokazala visinu od 8850 m, ali se smatra da do odstupanja dolazi usled promene visine ledenog i snežnog pokrivača na samom vrhu.

[uredi] Penjačke rute

Postoje dva glavna puta do vrha, severoistočni (kineska strana) i jugoistočni (nepalska strana). Jugoistočni se smatra lakšim pa je samim tim i frekventniji. To je put kojim su išli Hilari i Norgaj 1953. Postoje još neke rute, ali su retko korišćene.

[uredi] Usponi

Prve ideje o usponu se javljaju 1885. Džordž Malori i Endru Irvajn su 8. juna 1924. pokušali uspon preko severoistočne strane, ali se nisu vratili. Malorijevo telo je pronađeno 1999. godine i preovladava mišljenje da oni tom prilikom nisu uspeli da stignu do vrha. Malori je ostao upamćen po izjavi koju je dao kao odgovor na pitanje novinara zašto se penje na Mont Everest. Odgovorio je: „Zato što je tamo“ (engl. Because it is there).

Dana 29. maja 1953. u 11:30 po lokalnom vremenu Edmund Hilari i Tenzing Norgaj su bili prvi ljudi koji su kročili na vrh. Godina 1996. je bila najgora u istoriji osvajanja vrha, kada je stradalo 16 osoba, od toga 8 u nesreći koja se dogodila 11. maja.

Uspon na vrh iziskuje ogromne napore. Pored planinskog terena, najveći neprijatelj su vremenski uslovi. Temperature su toliko niske da svaki deo tela mora biti pokriven da bi se sprečile promrzline. Oblast je konstantno pokrivena snegom i ledom. Velika je opasnost i od visinske bolesti, a na samom vrhu je koncentracija kiseonika smanjena na trećinu normalne. Iz tog razloga većina alpinista koristi boce sa kiseonikom.

Prvi Srbin koji se popeo na Mont Everest bio je Dragan Jaćimović, koji je jedini od dvočlane ekspedicije Vojske Jugoslavije (činio ju je još Goran Ferlan koji je odustao na oko 200 metara ispod samog vrha zbog promrzlina) izašao na vrh u 10:15 26. maja 2000. godine.

[uredi] Spoljašnje veze

Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Mont Everest

Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici