Mošovce

Koordinate: 48° 54′ 34″ S; 18° 53′ 15″ I / 48.9095° S; 18.8876° I / 48.9095; 18.8876
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mošovce
Mošovce
Katolička crkva
Administrativni podaci
DržavaSlovačka
KrajŽilinski
OkrugOkrug Turčjanske Tjeplice
Stanovništvo
 — 20221355[1]
 — gustina23,17[2]/km2
Geografske karakteristike
Koordinate48° 54′ 34″ S; 18° 53′ 15″ I / 48.9095° S; 18.8876° I / 48.9095; 18.8876
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina484[3] m
Površina58,09[4] km2
Mošovce na karti Slovačke
Mošovce
Mošovce
Mošovce na karti Slovačke
Ostali podaci
Registarska oznakaTR
Veb-sajtwww.mosovce.sk
Grb naselja

Mošovce (slč. Mošovce) su naseljeno mesto sa administrativnim statusom seoske opštine (slč. obec) u okrugu Turčjanske Tjeplice, u Žilinskom kraju, Slovačka Republika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mnoge očuvane stare zgrade svedoče o 770 godina postojanja. Mesto se prvi put spominje u spisu o donaciji kralja Andrije II. Mošovce su nastale od dva naselja: prvo, Mahjuh (Machyuch), smešteno je na području današnjeg mesta Stari Rad (Stary Rad), dok je drugo, Tera Mojs (Terra Moys), po kojem je selo dobilo sadašnje ime, bilo smešteno na prostoru današnjeg Vidrmoha (Vidrmoch). Ime drugog naselja koje u prevodu znači Mojsova zemlja ostavlja utisak da je celo selo jednom pripadalo dotičnom g. Mojsu, čije je ime možda bilo skraćeno slovensko ime Mojteh, slično imenima Vojteh ili Mojmir. Kroz istoriju ime sela je prošlo kroz mnoge promene od Mossovych, Mosocz, Mossowecz, villa regia Mayos alio nomine Mossovych, oppidioum Mayus sue Mosocz, Mosocz olim Mayus do današnjeg Mošovce. Ime odvojenog starog dela Mošovca, nekadašnje naselje Hornukov (Chornukov), očuvana je u savremenom obliku Černjakov (Čerňakov).

Mošovce se u početku razvijaju kao kraljevski slobodni grad, a od sredine XIV veka kao privilegovani grad pod vlašću kraljevskog dvorca Blatnica. 1527. godine dolaze u ruke porodice Revaj, (Révay), koja je gotovo 400 godina potiskivala privilegije grada.

U prošlosti, Mošovce su bile značajan zanatski centar oblasti Turjec (Turiec). Zanati su doživeli iznenađujući procvat, i bilo je oko 15 aktivnih cehova u gradu: stolarski i slavni krznarski ceh su se održali najduže. Današnje Mošovce se mogu opisati kao važno turističko područje sa mnogim znamenitostima.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima o broju stanovnika iz 2011. godine naselje je imalo 1.308 stanovnika.[5]

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Jedan od najznačajnijih spomenika je rokoko-klasicistički dvorac iz druge polovine XVIII veka sa širokim engleskim parkom. Ostale znamenitosti u gradu uključuju: rodnu kuću Jana Kolara, neogotsku katoličku crkvu s dragocenim oltarom koja je sagrađena na mestu svoje stare prethodnice, luteranska crkva izgrađena 1784. godine, mauzolej u kojem je danas Muzej zanata, art nuvo staklenik i pavilion iz 1800. godine.

Priroda[uredi | uredi izvor]

Okolina Mošovca je zaista jedinstvena. Kompleks istorijskih avenija prepunih drveća i šumaraka, sačinjava estetski i impresivni pejzaž, koji se nadovezuje na šumoviti kraj planina Velika Fatra (Veľká Fatra). Ova planina je jedna od najprivlačnijih u Slovačkoj. Krečnjaci i dolomiti neverovatnih oblika kao i prelepa priroda u blizini Blatničke i Gaderske doline privlače ljude sa svih krajeva sveta.

Kultura i tradicija[uredi | uredi izvor]

Mošovce su dale mnoge važne ličnosti. Među najvećima su Frico Kafenda (1883—1963), kompozitor; Anna Lackova-Zora (1899—1988), pisac; Štefan Krčmeri (1892—1955), književni kritičar, istoričar i pesnik, Jur Tesak Mošovski, barokni dramaturg i Miloslav Šmit, osnivač amaterskih vatrogasnih brigada u Slovačkoj.

Međutim, verovatno najvažnija osoba rođena u Mošovcima je veliki slovenski pesnik, filozof i luteranski propovednik Jan Kolar (1793—1852) koji je sa svojom pesničkom zbirkom Slavi Dcera imao značajan uticaj na književnost najmanje dve nacije. Njegovo delo se smatra osnovom i podsticajem savremenih patriota i nacionalnih aktivista. Prevedeno je na različite slovenske, ali i neslovenske jezike.

Partnersko mesto[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-02-08. 
  2. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-02-08. 
  3. ^ „Základná charakteristika”. www.statistics.sk (na jeziku: slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 2015-04-17. Pristupljeno 2022-03-31. 
  4. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-02-08. 
  5. ^ „Stanovništvo 31. 12. 2011. (509)” (PDF) (na jeziku: sk). Statistički zavod Republike Slovačke. 2011. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 09. 2013. g. Pristupljeno 10. 6. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]