Navaho

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Navaho
Zastava Navaho indijanaca
Navaho vrač
Ukupna populacija
300.460 (2015)
Regioni sa značajnom populacijom
SAD (Juta, Novi Meksiko, Arizona, Rezervat Navaho nacije)
Jezici
Navaho, znakovni jezik prerijskih indijanaca (Navaho znakovni jezik), engleski
Religija
tradicionalna Navaho, hrišćanstvo (većinom katolicizam i mormonizam), crkva američkih domorodaca
Srodne etničke grupe
Apači (Južni Atabaskan, Severni Atabaskan)

Navaho (Navajo) je atabaskanski narod i jedan od najvećih indijanskih naroda severno od Meksika, koji prema informacijama Biroa za indijanske poslove iz 1960. ima 90.000 pripadnika. Današnji broj im je međutim daleko veći, prema popisu iz 2010. bilo je 286.731 Navahoa, kada se uključe osobe koje su navele da imaju mešano poreklo bilo ih je 332.129.[1] Većina obitava u velikom rezervatu Navaho, gde imaju svoje plemensko središte, gradić Vindou Rok. Rezervat se prostire na ogromnom području severoistočne Arizone, severozapadnog Novog Meksika, i susednim krajevima jugoistočne Jute.

Ime[uredi | uredi izvor]

Ime „navaho“ došlo je od naziva Teva Indijanaca Navahu, koje se odnosilo na veliko područje obrađenog zemljišta, a dano je i bivšem pueblu Teva. Naziv se kasnije širi na pleme Navaho, koje su Španci nazivali Apačes de Navaho, zato što su se ovi nastanili na području plemena Teva i blizu njega, te da bi se razlikovali od Apača. Sami sebe oni pak nazivaju Dine ("ljudi"). Razna druga plemena nazivala su ih drugim imenima. Pleme Juti ih je nazivalo Pagovitči - „noževi od trske“ a pleme Zuni „divlji kojoti“. Njihovi najbliži srodnici Apači, s kojima su nekada činili jedan narod, prema lokaciji su ih prozvali „oni što žive na granici s Jutima“. Ostali nazivi bili su: Havasupai, Hopi, Tonto Apači, Oop, Pima.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Navaho jezik jedan je od jezika porodice Atapaskan, i pripada skupini apačkih, odnosno južnih atapaskanskih jezika. Preci Južnih Atapaska navodno su pre 1000. godine došli na područje američkog Jugozapada, možda i nešto kasnije, gde su naišli na stalno naseljene i miroljubive seoske Indijance koji su im jezično bili nesrodni.

Socijalna organizacija[uredi | uredi izvor]

Navaho, kao i Irokezi te njima srodni Apači, pripadaju matrilinearnim zajednicama, što se izmenilo zbog novog zakona Sjedinjenih Država. Stanište je bilo matrilokalno, ali žena se stecala otkupom za konje, a postoji i oko 60 klanova, u najnovije doba oko 130. Prelaskom sa starog nomadskog načina života i odlaskom u rezervate Navaho se počinju baviti ovčarstvom. Matrilinearnim nasleđem žena je vlasnik svega, i muškarac do žene mora doći otkupom za konje. Bogatstvo u konjima omogućava mu da se može oženiti u bogatijim klanovima. Ovaj običaj, kod Navaha 19. stoljeća javlja se početkom raspada matrifokalnosti. Američka vlada kasnije ukida matrilinearne običaje Navaha.

Klanove Navaha prema mitu stvorila je Sun žena (ženski kulturni heroj), od kože skinute sa raznih delova svoga tela: prsiju, leđa, ispod desne ruke, leve ruke i drugde. Klan je ostao veoma živo ukorenjen među njima, i danas kada se na putu susretnu dva Navaha, prvo se predstavljaju svojom klanskom pripadnošću.

Život i običaji[uredi | uredi izvor]

Navaho su izvorno bili nomadsko pleme, veoma srodno Apačima i verovatno meksičkim Toboso, Jokoma i Jano Indijancima. Zimu su provodili polu-ukopanim hoganima, letnje naselje bilo je zaklon od grmlja i granja. Bavili su se lovom na losove, antilope i jelene. Od susednih pueblo plemena preuzeli su obradu tla (kukuruz i pasulj) ali su se bavili i sakupljanjem. Nakon što je u ranom 17. veku uvedena ovca, oni znatno menjaju svoj život, ovca je istisnula lov i poljoprivredu i oni postaju pastirsko pleme.

Boravišta[uredi | uredi izvor]

Hogan je tradicionalno boravište Navahosa napravljena od drvenih trupaca i granja, oblepljena zemljom i blatom. Zimsko boravište delom je ukopana u zemlju. Ipak dve su glavne vrste hogana, muški i ženski.

Odeća[uredi | uredi izvor]

Odeća se kod Navaho muškaraca i žena izrađivala od jelenske kože, koju u kasnije doba zamenjuje pamuk. Sastoji se kod muškaraca od košulje bez okovratnika, pregača do ispod kolena i mokasina. Tradicionalna nošnja Navaho-žena sastoji se od mokasina visokih do kolena, pamučne suknje i duge bluze bez rukava. Nakit, obično od srebra, nose i muškarci i žene.

Umetnost[uredi | uredi izvor]

Slikanje peskom je najpoznatija umetnost Navaho Indijanaca ceremonijalnog slikanja raznobojnim zrncima peska, Indijanci ga nalaze u pustinji, oko 240 km od Velikog Kanjona u području nacionalnog parka Petrifrjd Forest, prostire se na preko 19.000 km². Ovo područje pripada rezervatima Indijanaca Hopi i Navaho. Znanje slikanja pieskom dali su im ‘Sveti ljudi’ koji su živeli u Podzemlju. Slike stvaraju uz obredno pevanje pesama u raznim ritualima: Holovej rituali dovode do izlečenja po njihovom verovanju. Holovej pesme su zapravo njihov oblik egzorcizma, isterivanja đavola, dok se Lifevej pesmama saniraju štete prouzrokovane nesrećama. Ovakve ceremonije deo su svih Holovej ceremonija.

Osim ovaca, Navaho od Španaca nasleđuju i umetnost obrade srebra i tirkiza, od koga su počeli primitivnim pomagalima izrađivati srebrno prstenje i drugi nakit. Tirkiz za ove Indijance predstavlja sveti kamen. Navaho ga nosi kao fetiš.

Takozvani 'Navaho blanket', žene ovog plemena izrađuju ih na primitivnim tkalačkim stanovima. Ovi pokrivači lepih su boja i žene ih danas često proizvode zbog prodaje.

Religija[uredi | uredi izvor]

Šamanizam. Narod Navaho ima šamansku religiju, poput Sijuksa i raznih drugih plemena, poznavali su šamane-berdaše, koji su istovremeno bili veoma poštovani ali i prezirani zbog svoje prirode. Tirkizni hermafrodit, kako ih zovu Navahosi, mogli su biti rođeni kao hermafroditi, ali su se mogli i sami proglasiti nadle-šamanom, ovi drugi su svakako bili transvestiti, a oblačili su se poput žena. Navahi veruju u postojanje raznih bogova, duhova i kulturnih heroja. Predstavu o paklu i raju nemaju, nego veruju u budući život koji će provesti sa ljudima u donjem svetu. Oni su svakako zavisni o verovanjima u magiju i raznih vrsta šamana koji imaju veliki uticaj među njima. U originalnom Navaho-mitu, svet je stvaran pet puta. Peti je onaj u kojem mi danas živimo.

Populacija[uredi | uredi izvor]

Navahi su 1680. imali oko 8.000 duša; 7,300 (1867); 9,000 (1869); 17,204 (1890); 20,000 (1900); 30,000 (1923); u novom milenijumu preko 140,000.

Navaho Danas[uredi | uredi izvor]

Navahi danas žive pod imenom Navajo Nejšn. Uzgoj ovaca, proizvodnja nakita od srebra i tirkiza, te 'navaho-pokrivači' koji se prodaju turistima čine ovim ljudima jedan od izvora zarade. U novije vrijeme na području rezervata otkriven je plin, uranijum, i drugi minerali, koji bi plemenu trebalo da osiguraju sigurniju budućnost. Oni ipak danas spadaju u jednu od najsiromašnijih zajednica američkih domorodaca.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Mediji vezani za članak Navaho na Vikimedijinoj ostavi