Nara period

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dajgoku-den u okviru carske palate, u pozadini fotografije se mogu uočiti Todajdži i planina Vakakusajama

Nara period (奈良時代, Nara jidai) je trajao od 710. do 794. godine. Tokom ovog perioda, carica Genmej osniva japansku prestonicu Hejdžo-kjo (平城京) - današnji grad Nara. Prestonica se nije često pomerala iz Hejdžo-kjo sem u kratkom periodu od pet godina (740–745. godine) uzrokovanim širenjem malih boginja sa Kjušua još 735. godine i oslabivši moć klana Fudživara. Tek 784. godine car Kanmu uspostavlja novu prestonicu Nagaoka-kjo (長岡京), radi povratka vlasti u ruke carske porodice, boljih trgovačkih puteva kao i izbegavanja sve većeg uticaja budističkog sveštenstva. Nara period se završava 794. godine kada se prestonica dalje seli u Hejan-kjo (平安京) - današnji grad Kjoto, i time započinje novi period Hejan.

Većina japanskog stanovništva ovog perioda, bavila se agrikulturom i bila je centralizovana oko sela gde se praktikovala šintoistička tradicija.

Prestonica Hejdžo-kjo (Nara) je uređena po ugledu na kinesku prestonicu Čangan, dinastije Tang. Takođe, dolazi do usvajanja i širenja kineskog pisma Manjogana (万葉仮名) kao i budističkog učenja.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Veliki Buda iz 752. godine u Todajdži hramu, Nara.

Prema zapisima iz Nihon Šoki-ja, ime Nara potiče od japanskog glagola narasu (平す) - (poravnati). Međutim, na korejskom jeziku Nara (나라) ima značenje zemlje ili kraljevstva.

Književnost Nara perioda[uredi | uredi izvor]

Prva pisana dela nastaju upravo u ovom periodu, koristeći specijalno adaptirano kinesko pismo Manjogana. Željom carskog dvora da se zabeleže i registruju istorijski događaji i ostale suštinski bitne informacije nastaju dela Kodžiki i Nihon Šoki. Ova dela su većinom politički orijentisana i za svrhu imaju potvrđivanje božanskog porekla cara.

Takođe, širenjem pismenosti nastaje i japanska poezija - Vaka (和歌). Ovakve pesme su vremenom sakupljane, da bi većina bila objedinjena u prvoj velikoj japanskoj kolekci poezije - Manjošu (万葉集) oko približno 759. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Brown, Delmer, ed. Cambridge History of Japan: Ancient Japan (1993)
  • Farris, William. Japan's Medieval Population: Famine, Fertility, and Warfare in a Transformative Age (University of Hawaii Press, 2009)
  • Ooms, Herman. Imperial Politics and Symbolics in Ancient Japan: The Tenmu Dynasty, 650–800 (University of Hawai'i Press, Honolulu, 2009)
  • Sansom, G. B. Japan: A Short Cultural History (Stanford University Press, 1978) pp 108=187 online

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]