Narodna odbrana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Narodna odbrana je bila nacionalna nevladina organizacija u Kraljevini Srbiji osnovana 1908. godine (u vreme Aneksione krize) u Beogradu, kao protest protiv nelegalne aneksije provincije Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske. Osnivači ove organizacije su bili, između ostalih, Jovan Dučić i Branislav Nušić.[1] Za vreme Balkanskih ratova preko ove organizacije su regrutovani dobrovoljci za borbu u Makedoniji.

U Julskom ultimatumu, Austrougarska je zahtevala od Srbije da raspusti društvo zvano „Narodna odbrana“ i da konfiskuje sva njegova sredstva za propagandu[2]. Srpska vlada u svom odgovoru navodi da nema nikakvih dokaza da je društvo „Narodna odbrana“ učinilo ma kakvo krivično delo ove vrste u licu koga od svojih članova; no ako postoji takvo delo, raspustitiće društvo „Narodnu odbranu“[3].

Osnovna ideologija[uredi | uredi izvor]

Svečana Vidovdanska akademija oblasnog odbora narodne odbrane Beograd, koja se održala u Zadužbini Ilije M. Kolarca, 28. juna 1933. godine.

Imajući u vidu širok region koji su Srbi naseljavali, narod nikada nije bio ujedinjen u jednu državu. Tu je takođe bilo sukoba između njih i drugih, kao što su Bugari i Turci. Austrougarskom Aneksijom BiH (gde je bila velika koncentracija Srba), Srbi su izrazili potrebu za zaštitu naroda odbrambenim organizacijama, kao što je bila Narodna odbrana.

1911. godine pamflet pod nazivom Народна одбрана Издање Стредисног одбора Народне одбране je usresređen na šest glavnih tačaka:

  1. Podizanje, inspirativanje i jačanje sentimenta nacionalnosti (narodnosti).
  2. Prijavljivanje i regrutacija dobrovoljaca.
  3. Stavaranje jedinica dobrovoljaca i njihovo pripremanje za oružani sukob.
  4. Prikupljanje dobrovoljnih priloga, uključujući novac i druge stvari neophodne za ostvarenje svojih zadataka.
  5. Organizacija, oprema i obuka specijalnih revolucionarnih grupa (Komita), namenjeno za posebne i nezavisne vojne akcije.
  6. Razvijanje aktivnosti za odbranu srpskog naroda u svim drugim pravcima.

Pamflet jasno pokazuje da mržnja Austro—Ugarske nije bio cilj grupe, ali umesto toga, bio je prirodna posledica želje za nezavisnost i jedinstvo u okviru jedne nacije.

Centralni komitet Narodne odbrane nalazio se u Beogradu.

Članovi Narodne odbrane[uredi | uredi izvor]


Izvori[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]