Narodna republikanska armija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Narodna republikanska armija
Ejército de la República Española (1931-1936)
Ejército Popular de la República (1936-1939)
Artiljerci baterije „Gotvald
Osnovana1931.
Raspuštena1939.
Brojno stanje
Aktivni sastav700.000

Narodna republikanska armija (šp. Ejército Popular de la República) je bila regularna kopnena vojska Druge španske republike. Formirana je od neregularnih lokalnih milicija ubrzo nakon početka Španskog građanskog rata u julu 1936. godine.

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Od oktobra 1936. godine, republikanska vlada započela je sa reorganizacijom vlastite vojske, uključivanjem u nju pretežno onih kadrova milicije koji su ostali verni Republici, odnosno nisu prešli na stranu generala Fransiska Franka. Pobuna delova Španske armije, koji su se svrstali uz Franka 17. jula, razbila je organizacionu strukturu Španske armije.

Zahvaljujući pomoći Hitlerove Nemačke i Musolinijeve Italije, Frankovi pobunjenici su u avgustu 1936. uspeli da razbiju republikansku blokadu Gibraltara i po prvi put se prebacili na špansko kopno. Napredovanje Frankove Afričke armije uzrkovoalo je krizu vlade Republike. Formirana je koaliciona vlada sastavljena od svih demokratskih snaga. Fransisko Largo Kabaljero, novi premijer Republike, preuzeo je zadaću odbrane Republike i formirao tzv. Vladu pobede.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Formiranje Armije[uredi | uredi izvor]

Prvi potez Vlade pobede bilo je formiranje Regularne armije, odnosno Narodne republikanske armije, koja se sastojala od jedinica Narodnog fronta, te jedinica sindikalnih organizacija CNT-a i UGT-a. Vlada je 16. oktobra 1936. godine objavila formiranje Armije i regrutaciju. Istog dana formiran je i Komesarijat za rat. Uloga političkih komesara bila je dizanje morala među vojnicima. Posle toga je prvih šest brigada Armije formirano 18. oktobra. Takođe su organizovane i Jedanaesta i Dvanaesta internacionalna brigada, sastavljene od dobrovoljaca iz celog sveta, spremnih da pomognu u odbrani Republike.

Od 30. oktobra započela je regrutacija svih muškaraca između 20 i 45 godina starosti. Na bojišnici su bila prisutna i deca od 16 godina starosti, pripadnici Ujedinjene socijalističke omladine. Ubrzo je Republikanskoj armiji stigla i pošiljka prvih tenkova od strane Sovjetskog Saveza.

U počecima nakon formiranja Republikanske armije, ona još uvek nije bila u potpunosti sastavljena od profesionalnih kadrova. U nekim bataljonima, poput frizerskog ili železničarskog, bilo je ljudi koji su po prvi put imali oružje u rukama.

U toku građanskog rata[uredi | uredi izvor]

Tokom prvih borbi do kraja 1936. godine, vojnici još uvek nisu bili u celosti opremljeni uniformama i oružjem. Tek je 1937. završena reorganizacija Republikanske armije grupisanjem vojnih jedinica u veće formacije poput Antifašističke milicije radnika i seljaka, milicije Ujedinjene socijalističke omladine, Pete regimente (komunista i anarhista) i ostalih.

U bici na Ebru, Republikanska armija doživela je svoj organizacioni maksimum. Posle toga je zapovednik Huan Negrin naredio povlačenje Internacionalnih brigada, a Franko zaustavio napredovanje Armije Ebro. Do marta 1939. godine, preostale snage Republikanske armije položile su oružje pred Frankovom vojskom. Mnogi pripadnici Republikanske armije su nakon toga uhapšeni i streljani. Grupe ostataka Republikanske armije, koje se nisu predale, još su neko vreme pružale otpor u planinama oko Toleda i po Pirinejima.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • ENGEL, Carlos. Historia de las Brigadas Mixtas del Ejército Popular de la República, 1936-1939. 2ª ed. Madrid: Almena Ediciones, 2005.
  • SALAS LARRAZÁBAL, Ramón. Historia del Ejército Popular de la República. 2ª ed. Madrid: La Esfera de los Libros, 2006.