Narodna skupština Republike Bjelorusije

Zgrada Predstavničkog doma na Trgu nezavisnosti u Minsku

Narodna skupština Republike Bjelorusije (blr. Нацыянальны сход Рэспублікі Беларусь) narodno je predstavništvo i najviši zakonodavni organ u Bjelorusiji. Sastoji se iz dva doma: Predstavničkog doma i Savjeta Republike.

Predstavnički dom čine 110 deputata. Deputati se biraju na slobodnim, opštim, neposrednim i tajnim izborima. Savjet Republike je dom teritorijalnog predstavništva. Od svake oblasti i grada Minska biraju se na zasjedanjima mjesnih savjeta deputata po osam članova Savjeta Republike. Na svakog osmog člana predsjednik Republike Bjelorusije može imenovati jednog.

Deputati

Deputat Predstavničkog doma može biti građanin Republike Bjelorusije koji ima najmanje 21 godinu. Član Savjeta Republike može biti građanin koji ima najmanje 30 godina i koji živi na teritoriji odgovarajućih oblasti ili grada Minska najmanje pet godina.

Deputati Predstavničkog doma vrše svoja ovlašćenja na profesionalnoj osnovi. Deputat Predstavničkog doma može biti istovremeno član Vlade. Jedno isto lice ne može biti istovremeno član oba doma Narodne skupštine. Deputat Predstavničkog doma ne može biti istovremeno deputat mjesnog savjeta deputata. Član Savjeta Republike ne može biti istovremeno član Vlade.

Predstavnički dom i Savjet Republike iz svog sastava biraju po jednog predsjednika i zamjenika predsjednika. Oni rukovode zasjedanjima i primjenjuju poslovnik doma. Predstavnički dom i Savjet Republike biraju iz svoga sastava i stalne komisije i druge organe radi pretresa zakonskih predloga.

Mandat

Mandat članovima Narodne skupštine traje četiri godine. Mandat može biti samo produžen u slučaju rata.

U slučajevima predviđenim Ustavom, mandat Predstavničkog doma ili Savjeta Republike može biti skraćen po odluci predsjednika Republike Bjelorusije. Mandat Predstavničkog doma može biti skraćen i kada izrazi nepovjerenje Vladi ili po odluci Ustavnog suda ukoliko utvrdi da je Predstavnički dom grubo prekršio Ustav Republike Bjelorusije.

Domovi ne mogu biti raspušteni za vrijeme vanrednog ili ratnog stanja, za vrijeme poslednjih šest mjeseci mandata predsjednika i za vrijeme odlučivanja o opozivu predsjednika.

Predstavnički dom

Glavni članak: Predstavnički dom (Bjelorusija)

Predstavnički dom:

• na prijedlog predsjednika Republike Bjelorusije ili na inicijativu najmanje 150 hiljada građana Republike Bjelorusije koji imaju glasačko pravo razmatra nacrte zakona o izmenama i dopunama Ustava i o tumačenju Ustava;
• razmatra sljedeće prijedloge zakona:
  • o potvrđivanju osnovnih pravaca unutrašnje i spoljne politike Republike Bjelorusije, vojne doktrine i ratifikacije međunarodnih ugovora;
  • o osnovnim ljudskim pravima, slobodama i dužnostima građana; o državljanstvu, statusu stranaca i lica bez državljanstva;
  • o pravima nacionalnih manjina;
  • o potvrđivanju republičkog budžeta i izvještaja o njegovom izvršenju;
  • o ustanovljavanju republičkih poreza i nameta;
  • o imovini;
  • o osnovnoj socijalnoj zaštiti;
  • o radu i zanatstvu;
  • o braku, porodici, djeci, materinstvu, očestvu, vaspitanju, obrazovanju, kulturi i zdravlju;
  • o prirodnim resursima;
  • o pitanjima administrativno-teritorijalnog ustrojstva države;
  • o mjesnoj samoupravi;
  • o sudskoj organizaciji, sudskom postupku i statusu sudija;
  • o krivičnoj odgovornosti;
  • o amnestiji;
  • o objavljivanju rata i zaključivanju mira;
  • o uvođenju ratnog ili vanrednog stanja;
  • o ustanovljavanju državnih nagrada;
  • o tumačenju zakona;
• raspisuje izbore za predsjednika Republike Bjelorusije;
• daje odobrenje predsjedniku za imenovanje premijera;
• saslušava referat premijera i programu rada Vlade i odobrava ili poništava njen program (ako Predstavnički dom otkloni dvaput program Vlade to znači automatsko izglasavanje nepovjerenja Vladi);
• na prijedlog premijera razmatra pitanje o povjerenju Vladi;
• na prijedlog najmanje jedne trećine deputata Predstavničkog doma izglasava nepovjerenje Vladi(pitanje povjerenja ne može biti pokrenuto iste godine kada je dato odobrenje na program rada Vlade);
• prima ostavku predsjednika Republike Bjelorusije;
• na prijedlog većine deputata Predstavničkog doma pokreće postupak za tužbu protiv predsjednika zbog državne izdaje;
• na osnovu odgovarajuće odluke Savjeta Republike donosi dvotrećinskom većinom odluku o smjenjivanju predsjednika;
• poništava naredbe predsjednika Predstavničkog doma.

Predstavnički dom može donositi i druge odluke predviđene Ustavom.

Savjet Republike

Glavni članak: Savjet Republike (Bjelorusija)

Savjet Republike:

• odobrava ili poništava nacrte zakone o izmenama i dopunama Ustava, o tumačenju Ustava i sve druge nacrte zakona koje je usvojio Predstavnički dom;
• daje saglasnost predsjedniku Republike Bjelorosije na imenovanje predsjednika Ustavnog suda, predsjednika i sudije Vrhovnog suda, Visokog privrednog suda, predsjednika Centralne izborne komisije, generalnog tužioca, predsjednika i članove Uprave Narodne banke;
• bira šest sudija Ustavnog suda;
• bira čest članova Centralne izborne komisije;
• poništava odluke mjesnih savjeta deputata ukoliko protivrječe zakonima;
• donosi odluku o raspuštanju mjesnog savjeta deputata ukoliko je isti grubo narušio zakon;
• razmatra podnesenu tužbu Predstavničkog doma protiv predsjednika Republike Bjelorusije zbog državne izdaje i donosi odluku o njegovom hapšenju i razrješenju. Ove odluke donosi dvotrećinskom većinom;
• razmatra ukaze predsjednika Republike Bjelorusije o uvođenju vanrednog ili ratnog stanja i o mobilizaciji.

Savjet Republike može donositi i druge odluke predviđene Ustavom.

Zakonodavna djelatnost

Pravo zakonodavne inicijative ima predsjednik Republike Bjelorusije, deputati Predstavničkog doma, Savjet Republike, Vlada i građanin sa glasačkim pravo koji skupe potpise najmanje 50 hiljada ljudi i pošalju ih u Predstavnički dom.

Zakonske prijedloge o državnom budžetu i njegovom izvršavanju može podnositi Vlada sa odobrenjem predsjednika Republike Bjelorosuije i to prvo u Predstavnički dom.

Predsjednik Republike Bjelorusije, ili Vlada sa njegovim ovlašćenjem, može podnositi prijedloge u Predstavnički dom i Savjet Republike po hitnom postupku. Domovi su tada dužni da prijedlog pretresaju najviše za deset dana posle njegovog podnošenja.

Zakonski prijedlozi se prvo pretresaju u Predstavničkom domu a zatim u Savjetu Republike ukoliko nije drugačije Ustavom predviđeno.

Zakonski prijedlog postaje zakon ako ga Predstavnički dom i Savjet Republike usvoje većinom glasova deputata.

Pet dana nakon usvajanja u Predstavničkom domu, zakonski prijedlog se šalje na usvajanje u Savjet Republike. U slučaju da Savjet Republike ne usvoji zakonski prijedlog, domovi mogu formirati zajedničku komisiju koja će pokušati prevladati nesuglasice. Tekst zakonskog prijedloga koga izradi zajednička komisija se potom šalje na usvajanje u oba doma.

Ukoliko zajednička komisija ne izradi zakonski prijedlog, predsjednik Republike Bjelorusije ili Vlada po njegovom ovlašćenju može konstatovati da je Predstavnički dom usvojio zakon. Zakon se može u tom slučaju usvojiti samo ako je za njega glasalo dve trećine deputata Predstavničkog doma.

Usvojeni zakon se potom šalje predsjedniku Republike Bjelorusije na potpis. Ukoliko se predsjednik slaže sa tekstom zakona on će ga potpisati, a ukoliko odbije potpisati zakon se vraća nazad u Predstavnički dom. Da bi zakon bio ponovo usvojen potrebno je da za njega glasa dvotrećinska većina oba doma. Zakon tada stupa na snagu i ukoliko ga predsjednik Republike Bjelorusije ne potpiše.

Predstavnički dom i Savjet Republike mogu većinom glasova odlučiti da predsjedniku povjere zakonodavna ovlašćenja da izdaje dekrete sa snagom zakona. U vanrednim slučajevima predsjednik samoinicijativno ili na prijedlog Vlade može donositi privremene dekrete sa snagom zakona. Ako takve dekrete predlaže Vlada, njih premapotpisuje premijer Republike Bjelorusije. Privremeni dekreti se šalju na usvajanje u Predstavnički dom i Savjet Republike tri dana posle njihovog donošenja. Ukoliko ga ova dva doma ne uklone dvotrećinskom većinom, privremeni dekret zadržava svoju snagu.

Neprikosnovenost

Deputati Predstavničkog doma i članovi Savjeta Republike su neprikosnoveni. Oni ne mogu biti optuženi za mišljenje izraženo u domovima. Ovo se ne odnosi na klevete i optužbe.

Krivično djelo koje je počinio deputat Predstavničkog doma ili član Savjeta Republike razmatra Vrhovni sud Republike Bjelorusije.

Zasjedanja domova

Zasjedanja doma su javna. Domovi mogu u posebnim slučajevima donositi odluke o tajnom zasjedanju većinom glasova svojih članova. Na svim zasjedanjima predsjednik Republike Bjelorusije, njegovi predstavnici, premijer i članovi Vlade mogu govoriti pred domovima koliko god puta žele.

Jedan dan u mjesecu održava se sjednica na kojoj deputati Predstavničkog doma i članovi Savjeta Republike postavljaju interpelacije Vladi.

Zasjedanja se mogu održavati ako na njima prisustvuje dve trećine deputata Predstavničkog doma odnosno članova Savjeta Republike.

Odluke

Odluke Predstavničkog doma donose se u formi zakona i uredbi, a odluke Savjeta Republike samo u formi uredbi.

Odluke se donose većinom glasova u većini slučajeva, a u posebnim slučajevima dvotrećinskom većinom.

Način rada Predstavničkog doma, Savjeta Republike, njihovih organa, deputata Predstavničkog doma i članova Savjeta Republike se uređuje poslovnikom domova koje potpisuje predsjednici domova.

Vidi još

• Predstavnički dom (Bjelorusija)
• Savjet Republike (Bjelorusija)