Nauka

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga

Nauka (lat: scientia - znanje; grčki: "episteme"; francuski i engleski: "science"; italijanski: "scienza"; nemački: "Wissenschaft") je skup svih metodički sakupljenih i sistematski sređenih znanja, kako opštih tako i onih u nekom specifičnom području ili aspektu stvarnosti. Nauka je jedinstvo otkrića i dokaza, metoda i sistema, istraživanja i izlaganja. Nauka je objektivno, logički argumentovano i sistematizovano znanje o zakonitostima, činjenicama, uzrocima i pojavama u stvarnosti, stečeno i provereno egzaktnim posmatranjem, ponovljivim eksperimentom i valjanim razmišljanjem.

Sadržaj

[uredi] Etimologija

Reč nauka, izvorno šireg značenja u srpskom jeziku, praslovenska je reč[1]. Konkretno definisanje značenja reči, je posledica njene primene na ovu oblast ljudskog saznanja.

[uredi] Šta je nauka?

Nauka je sistematski poduhvat prikupljanja znanja o svetu i organizovanja i sažimanja tog znanja u zakone i teorije koji mogu biti proveravani.”[2]

[uredi] Cilj nauke

“Vrhunski domet celokupne nauke je da što više empirijskih činjenica obuhvati logičkim rasuđivanjem iz što manjeg broja hipoteza i aksioma.“

Albert Ajnštajn


[uredi] Kada je nešto nauka?

Da bi nešto bilo nauka mora da odgovori potrvdno na sledeće:

Da li je moguće smisliti eksperimentalnu proveru?
Da li to čini svet predvidljivijim?

[uredi] Uspeh i ugled nauke

Da bi obezbedili uspeh i sačuvali ugled naučnici moraju:

Da izlože ideje i rezultate tako da drugi mogu nezavisno da ih ponove i provere.
Da napuste ili da izmene već prihvaćene činjenice ili teorije, u svetlu novih, kompletnijih ili pouzdanijih eksperimentalnih dokaza.

[uredi] Naučna metoda

Svaka nauka ima svojih specifičnosti ali opšta naučna metoda može se svesti na niz sledećih koraka:

  1. Definicija problema
  2. Prikupljanje podataka
  3. Formulisanje hipoteze
  4. Posmatranje/eksperiment
  5. Testiranje hipoteze
  6. Zaključak


[uredi] Čime se nauka NE bavi

Nauka nema odgovora niti razmatra pitanja:

[uredi] Nauka i religija

Nauka i religija koriste različite metode i imaju različite ciljeve.


Nauka Religija
Naučna metoda Metoda saznavanja Otkrovenje
Racionalni i logički – indukcija i dedukcija, hipoteze koje mogu da se proveravaju Misaoni proces Intuicija i vera
Objašnjenje prirodnih pojava. Cilj Objašnjenje nadprirodnih pojava. Objašnjenje smisla postojanja. Utvrđuje moral i etiku.

[uredi] Literatura

  1. ^ M. S. Moskovljević, „Nauk ili nauka“, Naš jezik sv. 5 (1935).
  2. ^ Edvard O. Vilson, Konsilijacija: Jedinstvo znanja (1998);(Edward O. Wilson, Consilience: The Unity of Knowledge (1998))


наука Ovaj nezavršeni članak Nauka, vezan je za nauku.
Koristeći pravila Vikipedije, doprinesite dopunivši ga.
Vikicitat ima kolekciju citata srodnih sa:

Vikimedija ostava ima još multimedijalnih fajlova vezanih za: