Naftna platforma
Naftna platforma, (ili kolokvijalno šor platforma za bušenje nafte) je veliki objekat sa objektima za bušenje bunara, za dobijanje i obradu nafte i prirodnog gasa, kao i privremeno skladištenje proizvoda sve dok on može biti prenet do obale za preradu i promet. U mnogim slučajevima, platforma sadrži objekte za smeštaj, kao i radnu snagu.
U zavisnosti od okolnosti, platforma može biti fiksirana na dnu okeana, mogu biti na veštačkom ostrvu, ili mogu da plutaju.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Oko 1891. godine prve podvodne bušotine su bušene sa platforme izgrađene na šipovima u svežim vodama Velikog jezera Maris (tzv. Mercer kaunti rezervoar) u Ohaju. Široko ali plitko jezero je građeno od 1837. do 1845. da obezbedi vodu za Majami.
Uticaj na ekologiju[uredi | uredi izvor]
U britanskim vodama, troškovi uklanjanja u potpunosti svih platformi procenjena je 1995. godine na 1,5 milijardi funti, a troškovi uklanjanja svih struktura, uključujući i cevovode, pod nazivom čisto more, koštalo bi više od 3 milijardi funti.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Office of Ocean Exploration and Research (15. 12. 2008). „Types of Offshore Oil and Gas Structures”. NOAA Ocean Explorer: Expedition to the Deep Slope. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 23. 5. 2010.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Naftna platforma Berkut (Anatomija giganta - Zvanični jutjub kanal) (jezik: ruski)
- Veliki transport naftne platforme od Južne Koreje do obale Evrope (Slobodan dokumentarac - Zvanični jutjub kanal) (jezik: engleski)
- Oil Rig Disposal (pdf) – Post note issued by the UK Parliamentary Office of Science and Technology.
- Overview of Conventional Platforms Pictoral treatment on the installation of platforms which extend from the seabed to the ocean surface
- Exploring the Future of Offshore Oil and Gas Development in BC: Lessons from the Atlantic Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. oktobar 2012)