Nacionalni park Mavrovo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karta Nacionalnog parka Mavrovo
jezero Mavrovo

Nacionalni park Mavrovo (mkd. Национален Парк Маврово) se nalazi u Severnoj Makedoniji. Osnovan je 1948. godine i zauzima površinu od 73.088 hektara. Mavrovo je najveći od tri nacionalna parka u Makedoniji. U nacionalni park spadaju planine Korab, Dešat, jugozapadni ogranci Šar Planine, veliki deo planine Bistra i severni delovi Krčina. Središnji deo nacionalnog parka zauzima dolina i sliv reke Radika. U najnižem delu parka nalazi se jezero Mavrovo.

Prirodna bogatstva[uredi | uredi izvor]

U nacionalnom parku su brojni geografski oblici poput: rečne doline, klisure, vodopadi, kraška polja, uvale, vrtače, pećine, cirkovi, glacijalna jezera.

Nacionalni park Mavrovo odlikuje se velikim bogatstvom flore, sa oko 60 endemičnih i reliktnih vrsta biljaka (poput ramondija, Ramonda serbica i Ramonda nathaliae). Od vegetacije u nacionalnom parku Mavrovo najzastupljenije su planinske bukove šume.

Fauna nacionalnog parka Mavrovo je takođe veoma raznolika. U parku živi oko 140 vrsta ptica, 11 vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmizavaca i 38 vrsta sisara. Među značajnijim ptičjim vrstama su grabljivice (sivi soko, orao krstaš i suri orao) i lešinari (beloglavi sup). Od sisara su najznačajniji medved, balkanski ris, divokoza i divlja mačka.

Građevine[uredi | uredi izvor]

U Mavrovskom jezeru nalazi se crkva Sv. Nikole, koja je potopljena 1953. godine.[1]

Drugi nacionalni parkovi u Severnoj Makedoniji[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Popovska, Nevena (22. 6. 2014). „Potopenata crkva „Sv. Nikola“ vo Mavrovo e prokolnata ubavina”. Republika. Republika. Arhivirano iz originala 28. 06. 2014. g. Pristupljeno 10. 3. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]