Najlon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Najlon

Najlon 6,6

Jedinica najlona 6,6
Identifikacija
3D model (Jmol)
ChemSpider
  • InChI=1S/C12H20N2O2/c1-2-3-4-7-10-14-12(16)9-6-5-8-11(13)15/h1H,2-10H2,(H,14,16) DaY
    Ključ: LOCYSVHOSYQGOV-UHFFFAOYSA-N DaY
  • [CH]CCCCCNC(=O)CCCCC(=O)[N]
Svojstva
C12H20N2O2
Molarna masa 224,30 g·mol−1
Gustina 1,15 g/cm3
Tačka topljenja 190–350°C
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25°C [77°F], 100 kPa).
DaY verifikuj (šta je DaYNeN ?)
Reference infokutije

Najlon je opšte ime za veliku grupu sintetičkih polimera. Prvi najlon je napravljen 1938. i to je bilo prvo veštačko vlakno na svetu. Najloni imaju široku primenu u industriji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Američka hemijska kompanija Dupont, 1927. godine osniva visokobudžetnu laboratoriju[3] gde su se uglavnom vodila istraživanja vezana za polimere. 1931. godine je otkrivena sintetička guma, koja se registruje pod imenom Neopren[4][5] a 1934. godine, dolazi se do otkrića koje danas poznajemo kao najlon. Trebalo je da proće još nekoliko godina, da bi se usavršili načini obimne industrijske proizvodnje pa je konačno 27. oktobra 1938. godine, odlučeno da se sa novog izuma skine veo tajne.

Nakon Svetske izložbe u Njujorku 1939. godine, odlučeno je da se najlon, zbog visogog stepena elasticiteta i snage, primarno koristi u proizvodnji ženskih čarapa. Tokom Drugog svetskog rata, proizvodnja najlona je privremeno zaustavljena jer je tada veći prioritet imala vojna industrija, i najlon se počeo koristiti na mnogim drugim poljima kao npr., zamena za svilu pri proizvodnji padobrana, proizvodnja šatora, raznih vrsta guma, itd.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  uredi
  2. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. ^ Dupont eksperimentalna stanica - dupont.com (jezik: engleski)
  4. ^ Dupont Neopren ® Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. decembar 2013) - dupont.com (jezik: engleski)
  5. ^ Dupont Neopren® (otkriće 1931. godine) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. januar 2014) - dupont.com (jezik: engleski)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • „Industriel organisk kemi”. Nye kemiske horisonter. Kemisk Institut / Danmarks Tekniske Universitet - DTU. str. 92. ISBN 978-8791233135. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]