Never
Never franc. Nevers | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Francuska |
Region | Burgonja |
Departman | Nijevr |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011.. | 36.210 [1] |
— gustina | 2.089,44 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 59′ 25″ S; 3° 09′ 43″ I / 46.99039° S; 3.161809° I |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Aps. visina | 167 — 238 m |
Površina | 17,33 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Deni Turio |
Poštanski broj | 58000 |
INSEE kod | 58194 |
Veb-sajt | |
www.nevers.fr/ |
Never je grad u središnjoj Francuskoj. Nalazi se 260 kilometara jugoistočno od Pariza. Grad ima 36.210 stanovnika. Nalazi se na obali reke Loare. Tu se nalazi i katedrala Svetoga Sira iz 13. veka. Osim toga tu je i crkva Svetoga Stefana iz 11. veka.
U rimsko doba Never se nazivao Noviodunum ili Nevirnum. U doba Hlodoveha tu se nalazila biskupija. Grof od Nevera je 1100. učestvovao u krstaškom ratu. Kada je izumrla muška loza Pjer de Kurteno je 1184. došao u posed Nevera. Posle toga Neverom vladaju flandrijski grofovi, pa burgundijske vojvode, zatim klevski grofovi i vojvode Gonzaga. Kralj Francuske Fransoa I je 1538. grofoviju Never unapredio u vojvodstvo Never. Karl Gonzaga je 1659. prodao Never kardinalu Mazarenu. Mazarena nasleđuje njegov rođak, tako da Neveri dolaze u posed porodice Mančini, čiji potomci i danas nose titulu vojvoda od Nevera.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima (Never) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Srednji maksimum, °C (°F) | 6,2 (43,2) |
8,2 (46,8) |
11,8 (53,2) |
14,9 (58,8) |
18,9 (66) |
22,2 (72) |
25,0 (77) |
24,5 (76,1) |
21,4 (70,5) |
16,3 (61,3) |
10,1 (50,2) |
7,0 (44,6) |
15,5 (59,9) |
Prosek, °C (°F) | 3,0 (37,4) |
4,1 (39,4) |
6,8 (44,2) |
9,3 (48,7) |
13,2 (55,8) |
16,4 (61,5) |
18,7 (65,7) |
18,3 (64,9) |
15,4 (59,7) |
11,3 (52,3) |
6,4 (43,5) |
3,8 (38,8) |
10,5 (50,9) |
Srednji minimum, °C (°F) | −0,2 (31,6) |
0,0 (32) |
1,7 (35,1) |
3,7 (38,7) |
7,4 (45,3) |
10,5 (50,9) |
12,3 (54,1) |
12,0 (53,6) |
9,3 (48,7) |
6,2 (43,2) |
2,6 (36,7) |
0,5 (32,9) |
5,5 (41,9) |
Količina padavina, mm (in) | 66,6 (26,22) |
60,7 (23,9) |
59,6 (23,46) |
55,4 (21,81) |
89,8 (35,35) |
66,1 (26,02) |
53,5 (21,06) |
70,8 (27,87) |
71,0 (27,95) |
68,3 (26,89) |
69,2 (27,24) |
73,2 (28,82) |
804,2 (316,61) |
[traži se izvor] |
Demografija[uredi | uredi izvor]
1962. | 1968. | 1975. | 1982. | 1990. | 2011. |
---|---|---|---|---|---|
39.085 | 42.422 | 45.480 | 43.013 | 41.968 | 36.210 |
Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]
- Koblenc
- Eržebetvaroš, Budimpešta
- Mantova
- Marbelja
- Sent Olbans
- Lund
- Stavrupoli
- Asmara
- Sjedlice
- Sremska Mitrovica
- Kurtea de Arđeš
- Tajžou
- Šarlvil Mezjer
- Hamamet
- Nojbrandenburg