Never

Koordinate: 46° 59′ 25″ S; 3° 09′ 43″ I / 46.99039° S; 3.161809° I / 46.99039; 3.161809
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Never
franc. Nevers
Vojvodska palata
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Francuska
RegionBurgonja
DepartmanNijevr
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011..36.210 [1]
 — gustina2.089,44 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 59′ 25″ S; 3° 09′ 43″ I / 46.99039° S; 3.161809° I / 46.99039; 3.161809
Vremenska zonaUTC+1, leti UTC+2
Aps. visina167 — 238 m
Površina17,33 km2
Never na karti Francuske
Never
Never
Never na karti Francuske
Ostali podaci
GradonačelnikDeni Turio
Poštanski broj58000
INSEE kod58194
Veb-sajt
www.nevers.fr/

Never je grad u središnjoj Francuskoj. Nalazi se 260 kilometara jugoistočno od Pariza. Grad ima 36.210 stanovnika. Nalazi se na obali reke Loare. Tu se nalazi i katedrala Svetoga Sira iz 13. veka. Osim toga tu je i crkva Svetoga Stefana iz 11. veka.

U rimsko doba Never se nazivao Noviodunum ili Nevirnum. U doba Hlodoveha tu se nalazila biskupija. Grof od Nevera je 1100. učestvovao u krstaškom ratu. Kada je izumrla muška loza Pjer de Kurteno je 1184. došao u posed Nevera. Posle toga Neverom vladaju flandrijski grofovi, pa burgundijske vojvode, zatim klevski grofovi i vojvode Gonzaga. Kralj Francuske Fransoa I je 1538. grofoviju Never unapredio u vojvodstvo Never. Karl Gonzaga je 1659. prodao Never kardinalu Mazarenu. Mazarena nasleđuje njegov rođak, tako da Neveri dolaze u posed porodice Mančini, čiji potomci i danas nose titulu vojvoda od Nevera.

Most na Loari, stari grad i katedrala Sv. Sira
Nagrada „Cvetni grad”
Petao je postao simbol Francuske, zahvaljujući igri reči. Naime, na latinskom jeziku, "gallus" je značio i petao i gal, a tokom rimske epohe, Francuska se zvala Galija. Stoga je došlo do poistovećivanja petla sa Galijom i Galima, a danas i sa Francuskom.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima (Never)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Srednji maksimum, °C (°F) 6,2
(43,2)
8,2
(46,8)
11,8
(53,2)
14,9
(58,8)
18,9
(66)
22,2
(72)
25,0
(77)
24,5
(76,1)
21,4
(70,5)
16,3
(61,3)
10,1
(50,2)
7,0
(44,6)
15,5
(59,9)
Prosek, °C (°F) 3,0
(37,4)
4,1
(39,4)
6,8
(44,2)
9,3
(48,7)
13,2
(55,8)
16,4
(61,5)
18,7
(65,7)
18,3
(64,9)
15,4
(59,7)
11,3
(52,3)
6,4
(43,5)
3,8
(38,8)
10,5
(50,9)
Srednji minimum, °C (°F) −0,2
(31,6)
0,0
(32)
1,7
(35,1)
3,7
(38,7)
7,4
(45,3)
10,5
(50,9)
12,3
(54,1)
12,0
(53,6)
9,3
(48,7)
6,2
(43,2)
2,6
(36,7)
0,5
(32,9)
5,5
(41,9)
Količina padavina, mm (in) 66,6
(26,22)
60,7
(23,9)
59,6
(23,46)
55,4
(21,81)
89,8
(35,35)
66,1
(26,02)
53,5
(21,06)
70,8
(27,87)
71,0
(27,95)
68,3
(26,89)
69,2
(27,24)
73,2
(28,82)
804,2
(316,61)
[traži se izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1962.1968.1975.1982.1990.2011.
39.08542.42245.48043.01341.96836.210

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]