Nektar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nektar je slatka tečnost koju izlučuju žlezde biljaka cvetnica. To je hranjivi sastojak pomoću kojih biljke privlače pčele i druge insekte, kako bi pospešili njihovo oprašivanje. U pčelarstvu se nektar koji prikupe pčele koristi u proizvodnji meda.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ime je izvedeno od latinske reči koja se koristila za piće bogova. A u latinskom je reč za nektar došla iz grčkog - νέκταρ.

Cvetni nektar[uredi | uredi izvor]

Cvetni nektar se nalazi u podnožju cveta, tako da pčele moraju da dodiruju prašnike i tučak, te se na taj način pospešuje oplodnja biljaka.

Necvetni nektar[uredi | uredi izvor]

U ovu grupu se ubrajaju nektari koje biljke luče nevezano za sistem oprašivanja. Ova vrsta nektara koja se luču direktno sa biljaka, primećena je kod 3941 vrsta biljaka. Svrha ovog nektara jeste privlačenje insekata, koji potom "brane" biljke od štetnih insekata, ili da privuku neke druge korisne insekte. Pčele sakupljaju ovaj nektar, a med koji se dobije od njega naziva se šumski med.[1]

Sastav[uredi | uredi izvor]

Osnovni sastav nektara čine šećeri (saharoza, glukoza, fruktoza), zatim se tu nalazi i oko 20 aminokiselina kao i još neke supstance koje zavise od uslova u kojima raste biljka koja luči nektar.

U grčkoj mitologiji, nektar je naziv pića bogova koje je slađe od meda, a koje im je zajedno sa ambrozijom omogućavalo da zadrže večnu mladost.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Nektar na Vikimedijinoj ostavi