Nemački oklopni krstaši klase Princ Adalbert

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Oklopni krstaši klase Princ Adalbert
Oklopni krstaš Princ Adalbert
Korisnik Nemačka carska mornarička zastava
Početak gradnje: 19001901.
Porinuće: 19011902.
Završetak gradnje: 19031904.
Osnovne katakteristike
Dužina: 127 metara
Širina: 19,80 metara
Gaz: 7,60 metara
Težina: 9.050 tona (standardni deplasman)
9.850 tona (puni deplasman)
Pogon: 12 kotla Diseldorf-Ratinger, snage:
Fridrih Karl 18.540 KS
Princ Adalbert 17.270 KS
Posada: 557 oficira i mornara
Naoružanje: Topovi: 4 topa 210 mm, 10 topa 150 mm, 10 topa 88 mm, 10 topa 37 mm
Torpeda: 3 × 450 mm
Maksimalna brzina: 20,5 čvorova
Brodovi klase
Princ Adalbert, Fridrih Karl

Oklopni krstaši klase Princ Adalbert su bili nemački brodovi izgrađeni pre Prvog svetskog rata. Ukupno su izgrađena dva broda ove klase, Princ Adalbert i Fridrih Karla.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oklopni krstaš Princ Hajnrih je poslužio kao prototip za gradnju prve serije nemačkih oklopnih krstaša. Glavni nedostatak prototipa je bio premaleni broj topova glavne artiljerije. Po novom projektu, odlučeno je da se izgrade dva broda, s tim što bi trebalo da se broj topova glavnog kalibra uveća do standardnih četiri, ali bez povećanja standarne mase. Iz tog razloga kalibar topova glavne artiljerije je smanjen od 240 mm na 210 mm. Proučavajući dizajne prethodnih oklopnih krstaša u svetu, nemački konstruktori su uspeli da uvećaju snagu parnih mašina i tako osiguraju veću brzinu brodova.

Taktičko-tehnički podaci[uredi | uredi izvor]

  • Težina:
    • 9.050 tona standardni deplasman
    • 9.850 tona puni deplasman
  • Dimenzije:
    • Dužina: 127 metara
    • Širina: 19,80 metara
    • Gaz: 7.60 metara (srednji gaz)
  • Maksimalna brzina:
    • 20,5 čvora
  • Pogon: 3 parne mašine sa po 4 kotla, 18.540 KS
  • Maksimalna daljina plovljenja: 5.000 nautičkih milja/ 12 čvora
  • Količina goriva: 1630 tona uglja
  • Naoružanje:
    • Glavna artiljerija: 2 × 2 topa 240 mm
    • Pomoćna artiljerija: 4 × 1 topa 150 mm u kulama i 6 × 1 topa 150 mm u kazamatima
    • Malokalibarska artiljerija: 10 × 1 topa 88 mm i 10 × 1 topa 37 mm
    • Torpedne cevi: 3 x 450 mm
  • Oklop:
    • Oklopni pojas: 100-150 mm
    • Paluba: 30-50 mm
    • Artiljerijske kule 210 mm: 150 mm
    • Artiljerijske kule 150 mm: 100 mm
  • Posada: 557 oficira i mornara

Brodovi[uredi | uredi izvor]

Ime Brodogradilište Početak gradnje Porinuće Završetak gradnje Beleška
Princ Adalbert Kaiserliche Werft Kiel - Kil April 1900. 22. jun 1901. 12. januar 1904. Potopljen 23. oktobra 1915.
Fridrih Karl Blohm und Voss - Hamburg Avgust 1901. 21. jun 1902. 12. decembar 1903. Potopljen 17. novembra 1914.

Služba[uredi | uredi izvor]

Princ Adalbert[uredi | uredi izvor]

Iako je Princ Adalbert upisan u spisak flote 12. januara 1904. godine, on se koristio isključivo kao školski artiljerijski brod sve do 1914. godine. Avgusta 1914. godine, brod uzima učešće u manevrima flote otvorenog mora. Na početku Prvog svetskog rata on je uključen u sastav 4. izviđačke grupe i poslat je u patrolu pored ušća reke Vezer. Nedugo zatim je prebačen na Baltik gde uzima učešće u podršci postavljanja minskih polja u istočnom delu Baltičkog mora. Dana, 23. oktobra 1915. godine, torpediran je od britanske podmornice E-8 blizu Lijepaje, i tone usled eksplozije artiljerijskog magacina, sa gotovo svom posadom.

Fridrih Karl[uredi | uredi izvor]

Oklopni krstaš ulazi u stroj 12. marta 1904. godine, Dana, 17. maja 1905. godine je izabran kao pratnja parobroda Kening Albert, na kojem se nalazio car Vilhelm II, koji je posetio Španiju i Sredozemno more. Krajem maja iste godine upisan je u sastav izviđačkih snaga flote. U leto 1904. godine, od juna do avgusta vrši školsku plovidbu do Holandije, Velike Britanije i Norveške. Avgusta Fridrih Karl uzima učešće u manevrima carske flote na Baltičkom i Sredozemnom moru. Od kraja marta do kraja juna 1905. godine, Fridrih Karl pratni putnički brod Hamburg, za vreme putovanja cara Vilhelm II po Sredozemnom moru. Tokom jula 1905. godine pravi školsku plovidbu do Švedske, a februara 1906. učestvuje u obuci flote u Danskom prolazu. Dana, 5. marta 1908. godine je prebačen u rezervu, da bi ponovo bio upisan u spisak flote 1. marta 1909. godine, kao školski torpedni brod. U zimu 19111912. godine se koristi kao pomoćni ledolomac na Baltičkom moru. Od 31. jula do 21. avgusta 1914. godine, brod prolazi neobhodnu pripremu za učestvovanje u kampanji flote otvorenog mora, zbog zategnute političke situacije u Evropi. Početkom Prvog svetskog rata, upisan je u spisak Baltičke flote i poslat je kao podrška operaciji polaganje mina u istočnom delu Baltičkog mora, kao i da brani nemačku obalu. Međutim, 17. novembra 1914. godine, brod udara u dve mine koje su položili Rusi. Komanda broda je u početku smatrala da je brod torpediran. Posada je prebačena na laku krstaricu Augsburg, i brod se zatim prevrće i tone.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]