Nemeza (zvezda)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ričard Miler na predavanju

Nemeza je zvezda koja još uvek nije otkrivena, ali ima veoma važnu ulogu u naučnim teorijama, posebno u vezi sa evolucijom živog sveta (između ostalog i izumiranjem dinosaurusa). Njeno postojanje su pretpostavili fizičar Ričard Miler i saradnici.[1]

Teorija glasi da je nemeza zapravo zvezda koja je pratilac našeg Sunca, odnosno da se kreće oko Sunca na rastojanju od oko 2,8 svetlosnih godina i da se na svakih 26 miliona godina približava Zemlji. Tada ona remeti kometni oblik koji okružuje Sunčev sistem i te komete padaju na Zemlju. Nakon pada komete nastajao bi efekatnuklearne zime“. Velika količina okeanske vode povukla bi se u blizinu polova u vidu ledenih kapa. Snižavanje nivoa svetskog mora za samo 10 m ubrzalo bi Zemljinu rotaciju dovoljno da se njen dinamo „isključi“. Zemlja nije stalan magnet, već se njeno magnetsko polje stvara strujom koja nastaje obrtanjem naelektrisanog usijanog jezgra. Nakon „isključenja“, dinamo-mašina unutar Zemlje, ponovo bi uspostavila polje sa 50% šanse da to bude u suprotnom smeru. Ovo je u skladu sa teorijom Dejvida Ropa da se promene magnetnih polova Zemlje javljaju periodično svakih 30 miliona godina.[1]

Ova teorija govori o Suncu (i Nemezi) kao o dvojnoj zvezdi (i time zahteva reviziju postojeće teorije o nastanku Sunčevog sistema). Teorija je objavljena u naučnom časopisu „Science“ uz napomenu autora: „Ukoliko se i kada se, ova zvezda otkrije, predlažemo da joj se da ime Nemeza, po grčkoj boginji koja neumoljivo progoni one koji su preko mere bogati, gordi i moćni.“[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Miler, R. 1994. Nemeza, skrivena zvezda i tajna dinosaurusa. Klub Jazzbina: Beograd.