Niger

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Niger
République du Niger  (francuski)
Krilatica: Братство, рад, напредак
(franc. Fraternité, Travail, Progrès)
Himna: Нигери
(franc. La Nigérienne)
Položaj Nigera
Glavni grad i najvećiNijamej
Službeni jezikfrancuski[1]
Vladavina
Oblik državeunitarna republika pod vojnom huntom
 — PredsednikAbdourahamane Tijani (delimično priznat)
 — Predsednik VladeAli Lamine Zeine
Zakonodavna vlastNacionalni savet za zaštitu otadžbine
Istorija
Nezavisnostiz Francuske
 — Republika proglašena18. decembra 1958.
 — Deklarisano3. avgusta 1960.
 — Državni udar 202326. jul 2023.
Geografija
Površina
 — ukupno1.267.000 km2(21)
 — voda (%)0,02
Stanovništvo
 — 2023.25.396.840(56)[2]
 — gustina20,04 st./km2(8)
Ekonomija
BDP / PKM≈ 2022
 — ukupno29,9 mlrd. $(144)
 — po stanovniku1443 $(188)
IHR (2021)0.400(189) — nizak
ValutaCFA franak
 — stoti deo valute‍100 центи‍
 — kod valuteXOF
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +1
Internet domen.ne
Pozivni broj+227

Niger[3][4] (franc. Niger), ili zvanično Republika Niger (franc. République du Niger),[3][4] podsaharska je zemlja u zapadnoj Africi, koja je ime dobila po reci Niger. Graniči se sa Nigerijom i Beninom na jugu, Burkinom Faso i Malijem na zapadu, Alžirom i Libijom na severu i Čadom na istoku. Glavni grad Nigera je Niamej na jugozapadnom uglu.[5] Niger pokriva površinu od skoro 1270000 km², što ga čini najvećom zemljom u Zapadnoj Africi. Preko 80% njegove kopnene površine leži u Saharskoj pustinji. Predominantno islamska populacija ove zemlje sa oko 0 miliona [6] stanovnika, živi uglavnom u klasterima na dalekom jugu i zapadu zemlje.

Niger je zemlja u razvoju, koja se konzistentno rangira pri dnu Indeksa humanog razvoja (HDI) Ujedinjenih nacija; on je bio rangiran 187. od 188 zemalja za 2015. i 189. od 189 zemalja u izveštaju iz 2018. godine.[7] Veći deo nepustinjskih porcija zemlje je podložan periodičnim sušama i dezertifikaciji. Ekonomija je koncentrisana oko samoodržive poljoprivrede, sa nešto malo izvozne poljoprivrede u plodnijem južnom delu, i izvozom sirovina, a posebno uranijumske rude. Niger se suočava sa ozbiljnim razvojnim izazovima zbog svoje pozicije bez izlaza na more, pustinjskog terena, neefikasne poljoprivrede, visoke stope nataliteta u odsustvu kontrole rađanja, i konsekventne prenaseljenosti,[8] niskog obrazovnog nivoa i siromaštva njegovog stanovništva, nedostatka infrastrukture, loše zdravstvene zaštite i degradacije životne sredine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Žena sa područja masiva Termit
Francuska Zapadna Afrika 1949. godine

Brojni arheološki nalazi i crteži na kamenu ukazuju na prisustvo čoveka na području Nigera iz praistorijskih vremena. U susednoj državi Čad pronađeni su ostaci pračoveka lat. Australopithecus bahrelghazali stari 2 do 3,5 miliona godina. Značajan broj dokaza ukazuje da su pre 60000 godina ljudi naseljavali područje Nigera koje je danas pustinja Sahara, a koje je u to vreme bilo plodna ravnica.[9] Najmanje 7000 godina p. n. e.. ljudi su u tom području gradili naselja, uzgajali ovce i koze.[10] Nakon što je Sahara presušila oko 2000 godina p. n. e.,[11] područje Nigera je postalo današnja pustinja, a većina stanovnika i trgovačkih ruta zadržala se uz planine Air na severu, na zapadu uz obale jezera Čad i oaze u području Kaouara, te na jugu i jugozapadu uz granicu sa Nigerijom. Već od 5. veka p. n. e.. trgovačke rute koje su povezivale Kartagu i drevni Egipat sa ondašnjima državama Sahela prolazile su kroz područje današnjeg Nigera, što se nastavilo u vreme Rimskog carstva. Smatra se da su većinu trgovine obavljali posrednici koji su obitavali na području te su znali sigurne puteve kroz pustinju. U 11. veku gotove svi stanovnici su primili islam. Delovi područja današnje države Nigera su kroz srednji vek bili pod kontrolom različitih država, tako je delom vladalo Songajsko carstvo,[12] Malijsko carstvo,[13] na njemu su bile brojne države naroda Hausa. Konfederacija plemena Tuarega su se kroz današnji Niger širila prema jugu, te se sukobljavala sa Fulanskim carstvom koje je pod kontrolom držalo područje Nigera do kraja 18. veka.

Evropljani su došli u kontakt sa ovim područjem u 19. veku, a Francuska je započela kolonizaciju na prelazu u 20. vek. Niger je uključen u sastav Francuske zapadne Afrike i doživeo je, slično drugim francuskim kolonijama u Africi, nagli rast broja stanovnika i komercijalizaciju poljoprivrede. Krajem 1950-ih je dobio široku samoupravu, a 1960. i nezavisnost.

Prvi predsednik Nigera Amani Diori je zbačen u vojnom udaru 1974. koji je predvodio pukovnik Sejni Kunše, predsednik do 1987. godine. Prvi slobodni izbori su održani 1993, ali je već 1996. izbio novi državni udar. Novim izborima 1999. Niger se vratio civilnoj vlasti.

Od sedamdesetih godina zemlja se suočava sa učestalošću suša što dovodi do pada poljoprivredne proizvodnje i pojave gladi, a tokom ranih devedesetih potresla ju je i pobuna Tuarega, nomadskih stanovnika Sahare.

Dana 19. februara 2010. godine vojska Nigera izvršila je državni udar i zbacila aktuelnog predsednika. Novi demokratski izbori bili su održani 2011. godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Mapa Nigera

Položaj[uredi | uredi izvor]

Niger je zemlja u zapadnoj Africi, bez izlaza na more između Sahare i podsaharskih regiona. Ima površinu od 1.267.000 km² od čega 300 km² vode. Niger se graniči sa sedam država i ima ukupnu granicu dužine 5,697 km. Najdužu granicu ima sa Nigerijom na jugu 1,497 km, slede Čad na istoku 1,175 km, Alžir na severu-severozapadu 956 km, Mali na zapadu 821 km, Burkinom Faso na jugu 628 km, Libijom na severu 354 km, i Beninom na jugu 266 km.

Geologija i reljef[uredi | uredi izvor]

Najniža tačka je reka Niger sa visinom od 200 metra iznad nivoa mera, a najviši vrh je Bagzane sa 2,022 metra.[14]

Vode[uredi | uredi izvor]

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Suptropska klima Nigera je uglavnom topla i suva sa dosta pustinjskih područja. Na krajnjem jugu je tropska klima oko basena reke Niger.

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Niger je podeljen u 7 departmana, koji su podeljeni u 35 arondismana, koji su dalje podeljeni u 129 komuna. Glavni grad Niamej predstavlja poseban distrikt.

Uprava i politika[uredi | uredi izvor]

Mahamadu Isufu, predsednik Nigera.

Novi ustav Nigera je usvojen 31. oktobra 2010. Njime je obnovljen polupredsednički sistem vlasti ustava iz 1999. godine (Peta republika) prema kome se predsednik republike bira putem univerzalnog prava glasa na petogodišnji mandat, a premijer koga imenuje predsednik deli izvršnu vlast.

Kao odraz rastuće populacije Nigera, jednodomna Narodna skupština je proširena 2004. godine na 113 poslanika izabranih na pet godina prema većinskom sistemu zastupanja. Političke stranke moraju ostvariti najmanje 5% glasova kako bi dobile mesto u parlamentu.

Ustav takođe predviđa narodne izbore opštinskih i lokalnih zvaničnika, a prvi uspešni opštinski izbori održani su 24. jula 2004. godine. Narodna skupština je u junu 2002. godine usvojila niz zakona o decentralizaciji. Kao prvi korak, administrativne oblasti su raspodeljene među 265 opština (lokalnih veća); u kasnijim fazama, regije i odeli su uspostavljeni kao decentralizovani entiteti. Usvojen je novi izborni zakon koji odražava kontekst decentralizacije. Zemlja je trenutno podeljena na 8 regija, koje su podeljene u 36 okruga (odela). Glavnog administratora (guvernera) u svakom odeljenju imenuje vlada i on funkcioniše prvenstveno kao lokalni agent centralne vlasti.

Predsednik Tandža je 26. maja 2009. godine raspustio parlament nakon što je ustavni sud zemlje presudio protiv planova za održavanje referenduma o tome da li mu se odobri treći mandat. Prema ustavu, novi parlament je izabran u roku od tri meseca.[15] To je pokrenulo političku borbu između Tandže, koji je pokušavao da proširi svoja mandatom ograničena ovlaštenja nakon 2009. godine putem osnivanja Šeste republike, i njegovih protivnika koji su zahtevali da se povuče na kraju svog drugog mandata u decembru 2009. godine. Pogledajte Nigersku ustavnu krizu iz 2009. godine. Vojska je preuzela zemlju i predsednik Tandža je stavljen u zatvor, optužen za korupciju.

Vojska je održala obećanje da će zemlju vratiti demokratskoj civilnoj vlasti. Održani su ustavni referendum i nacionalni izbori. Predsednički izbori su održani 31. januara 2011. godine, ali pošto se nije pojavio jasan pobednik, drugi izbori su održani 12. marta 2011. godine. Mahamadu Isufu iy Nigerijske partije za demokratiju i socijalizam je izabran za predsednika. Parlamentarni izbori su održani u isto vreme.[16][17][18]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Najveća etnička grupa u Nigeru je Hausa 56%, koji takođe čine najveću etničku grupu u Nigeriji, i Đerma-Songaj 22%, koji takođe žive i u delovima Malija. Obe grupe zajedno sa narodom Gurmanče su sedelački poljoprivrednici koji žive u plodnom južnom delu zemlje, za razliku od nomadskih i polunomadskih naroda Fulani 8,5% i Tuarega 8%, Kanuri, Arapa i Tubu. Smrtnost dece u uzrastu od 1 do 4 godine je izuzetno velika, 248 na 1000, zbog loših zdravstvenih uslova i neadekvatne ishrane većine dece. Međutim Niger ima najveću stopu plodnosti, 7,2 deteta po ženi, tako da skoro polovina (49%) nigerske populacije ima manje od 15 godina. 80% stanovništva su muslimani dok ostatak čine hrišćani i animisti.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privreda Nigera se pre svega oslanja na poljoprivredu koja predstavlja 40% bruto domaćeg proizvoda i upošljava 90% stanovništva. Poljoprivrednu proizvodnju ugrožavaju sve učestalije suše i pretvaranje plodnih područja u pustinje. Osim poljoprivrede razvijeno je i rudarstvo. Zalihe urana su među najvećim na svetu. 14% bruto domaćeg proizvoda Nigera dolazi od stočarstva, uzgajaju se kamile, koze, ovce i goveda.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ République du Niger, "Loi n° 2001-037 du 31 décembre 2001 fixant les modalités de promotion et de développement des langues nationales." L'aménagement linguistique dans le monde (accessed 21 September 2016)
  2. ^ Nacionalna agencija za statistiku [1]
  3. ^ a b „ISO 3166”. ISO Online Browsing Platform. Pristupljeno 12. 5. 2017. 
  4. ^ a b „UNGEGN World Geographical Names”. United Nations Statisticsc Division. 1. 3. 2017. Pristupljeno 12. 5. 2017. 
  5. ^ „United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications”. Arhivirano iz originala 13. 07. 2011. g. Pristupljeno 10. 04. 2014. 
  6. ^ „World Population Prospects: The 2017 Revision”. ESA.UN.org (custom data acquired via website). United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division. Pristupljeno 10. 9. 2017. 
  7. ^ „Latest Human Development Index (HDI) Ranking (2018)”. hdr.undp.org. UNITED NATIONS DEVELOPMENT PROGRAMME. Arhivirano iz originala 18. 11. 2018. g. Pristupljeno 21. 9. 2018. 
  8. ^ „Population Explosion”. The Economist. 16. 8. 2014. Pristupljeno 3. 8. 2015. 
  9. ^ Gwin, Peter. "Lost Tribes of the Green Sahara", National Geographic, September 2008.
  10. ^ Ancient cemetery found in 'green' Sahara Desert. By Randolph E. Schmid. Associated Press /ABC News.
  11. ^ Niger. Encyclopédie Larousse
  12. ^ Boubou Hama and M Guilhem, "L’histoire du Niger, de l’Afrique et du Monde"; Edicef, Les royaumes Haoussa, pp. 104–112
  13. ^ African Kingdoms Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. мај 2019) African kingdoms – The Songhai Empire
  14. ^ „Nigerija geografski položaj zemlje. Geografija Nigerije: reljef, klima, stanovništvo, flora i fauna. Državna struktura Nigerije”. rzhd-bonus.ru. Приступљено 2024-01-31. 
  15. ^ „Africa – Niger leader dissolves parliament”. Al Jazeera English. 26. 5. 2009. Приступљено 3. 5. 2010. 
  16. ^ Ahmad, Romoke W. "West Africa: Ecowas, EU Say Niger Elections Satisfactory", Daily Trust (republished at AllAfrica.com), 3 February 2011.
  17. ^ Saidou, Djibril. "Niger’s Presidential Election Heads to March Runoff", Bloomberg Businessweek, 4 February 2011.
  18. ^ Look, Anne. "Niger Politicians Forge Alliances Before March Election" Архивирано на сајту Wayback Machine (7. februar 2012), Voice of America, 14 February 2011.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]