Nimfa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Drijada, Evelyn De Morgan

Nimfa je u grčkoj mitologiji pripadnica vrlo širokog kruga nižih ženskih božanstava — duhova prirode. Nimfe se često povezuju s plodnošću, rastom (drveća) i vodom. Nisu besmrtne ali izuzetno dugo žive i u načelu su ljubazne prema ljudima. One su često družbenice boginja (Artemida), ljubavnice bogova (Zevs, Apolon, Posejdon), ali i smrtnih ljudi (Minoj, Sizif, Odisej).[1][2]

U Italiji su postojala domaća božanstva potoka, brzaka i vode (zvana Limfe) koja su vrlo slična grčkim nimfama.

Takođe su primetne paralele sa slovenskim vilama, npr. vile brodarice i nereide.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Grčka reč νύμφη primarno označava devojku spremnu za udaju,mladu, lat. nubillis na latinskom jeziku.

Klasifikacija nimfi[uredi | uredi izvor]

Vrste nimfi razlikuju se prema različitim područjima prirode za koja su povezana.

Zemaljske nimfe[uredi | uredi izvor]

  • Alseide (zaštitnice dolina, lugova)
  • Aulonijade (zaštitnice pašnjaka)
  • Drijade – zaštitnice šuma ili šumske nimfe. Drijade su besmrtne, za razliku od ostalih vrsta, na primer Hamadrijada, koje su živele u hrastovom drveću i umirale zajedno s njim. Omiljena zabava mnogih nimfi bio je lov. Ove nimfe su često bile družbenice boginje Artemide (Dijane), boginje lova. Ona je bila moćna boginja šuma i gospodarica divljih zveri. Zbog velikog broja nimfi koje su je pratile, ponekad se naziva i boginjom nimfi. Mnoge nimfe su pokušavale da se takmiče s Artemidom, ne samo u lovu, već i čuvanju devičanstva. To je često bilo nemoguće, jer su moćni bogovi (npr. Zevs, Posejdon, Apolon...) ili smrtni ljudi (npr. Minoj) često pokušavali da ih zavedu ili otmu. Međutim, malo nimfi je uspelo da pobegne zaljubljenim bogovima ili ljudima i da sačuva svoju čednost.[3]
  • Hamadrijade (hrast) su bile nimfe hrastovog drveta. One su bile vrlo posvećene drvetu u kome su živele, i vrlo moćne kad se naljute. Ako bi njihovo drvo bilo povređeno i Hamadrijade bi bile povređene. Ako bi hrast bio posečen i Hamadrijada bi umrla. Od jedne Hamadrijade je počela priča o pohodu na zlatno runo koja je kaznila sina čoveka koji je posekao njen hrast i ukrao zlatno runo posvećeno bogu Zevsu (vidi: Jason i Argonauti).
  • Melijade ((jasen) – Ove Drijade su bile nimfe jasenovog drveta. One su bile kćeri boginje Gee i Uranove krvi.
  • Jemakide (zaštitnice livada)
  • Oreade (zaštitnice planina, pećina)
  • Napeje (planinske doline, uvale)
  • Epimelijade (zaštitnice ovaca)
  • Hesperide – Ove nimfe su čuvale drvo sa zlatnim jabukama. Njihov otac bio je Hesper, bog Večernje zvezde i zato njihovo ime znači: Kćeri Večernje zvezde. Postoji neslaganje o broju ovih nimfi; neki kažu da ih je bilo tri ili četiri, ali većina smatra da ih je bilo sedam. Njihova imena bila su: Aeglija (Aegle), Aretuza (Arethousa), Eriteja (Erytheia), Hespera (Hespera), Hespereja (Hespereia), Hesperuza (Hesperusa) i Hestija (Hestia). Neslaganje postoji i oko njihovog porekla. Smatra se da su im roditelji Ereb i Niksa, ili Forcije i Keto, ili Zevs i Temida. Najverovatnija i najpopularnija verzija kaže da im je otac titan Atlas i nimfa Hesperija. Vrt sa zlatnim jabukama bio je na planinin Atlas ili kraj Tritonskog jezera. Blizu vrta bilo je mesto gde je Atlas držao nebesa na svojim ramenima. Vrt je bio venčani dar boginje Geje svojoj unuci Heri, te je zato vrt njoj i bio posvećen. Vrt je čuvao zmaj, zvani Ladon. Smatra se da je heroj Persej prošao kroz vrt Hesperida, da bi pronašao Atlasa. Sažalivši se na titanovu sudbinu, Persej je, pomoću Meduzine glave, pretvorio Atlasa u stenu. Atlas je danas veliki planinski masiv u Maroku i Tunisu. I Herakle, koji je bio potomak Perseja, takođe je dolazio u vrt, da bi ubrao nekoliko zlatnih jabuka, kao jedan od podviga koje je činio po nalogu Euristeja. Po ovom predanju, Herakle je prevario Atlasa i nagovorio ga da mu donese zlatne jabuke. Pre nego što je otišao, Herakle je pomerio jednu obližnju stenu, a na tom mestu je iz suve zemlje potekao potok. Hesperide su opisale Herakla kao razdražljivog grubijana. Ovo je bio srećan događaj jer su nekoliko dana kasnije ovde stigli Argonauti. Oni su se nasukali na obalu pustinje, i umrli bi bez vode. Sažalivši se na njih, Hesperide su ih odvele do izvora koji je stvorio Herakle.[4]

Vodene nimfe[uredi | uredi izvor]

  • Okeanide su bile kćeri titana Okeana, boga mora, i titanke Tetije. Bilo je 3000 Okeanida i skoro sve su bile nimfe Okeana. Najstarija kći zvala se Stiks i ona je bila jedina boginja reke u svetu prepunom muških bogova reka. Ostale, kao Doris i Amfitrita, bile su boginje mora. Ali neke, kao Metida, koja je bila boginja mudrosti, nisu imale nikakve veze s vodom. U Hesiodovoj Teogoniji nabrojane su sledeće nimfe: Pita (Peitho), Admeta (Admete), Janta (Ianthe), Elektra (Electra), Doris, Primna (Prymno), Uranija (Urania), Hipija (Hippo), Klimena (Clymene), Rodija (Rhodea), Kalirhoja (Callirrhoë), Zeusa (Zeuxo), Klitija (Clytie), Idija (Idyia), Pasotoja (Pasothoë), Pleksaura (Plexaura), Galaksaura (Galaxaura), Diona (Dione), Melobosisa (Melobosis), Toja (Thoë), Polidora (Polydora), Kerkeja (Cerceïs), Pluta (Pluto), Perseja (Perseïs), Janeira (Ianeira), Akasta (Acaste), Ksantija (Xanthe), Petraeja (Petraea), Menesta (Menestho), Evropa (Europa), Metida (Metis), Eurinoma (Eurynome), Telesta (Telesto), Hriseja (Chryseis), Azija (Asia), Kalipso (Calypso), Eudora, Tiha (Tyche), Amfiroja (Amphirho), Okirhoja (Ocyrrhoë), Stiks (Styx).
  • Nereide (kćerke Nereja i nimfe Doris) – bilo ih je 50 i bile su nimfe mora. Jedna od njih bila je Amfitrita. Dok su Nereide plesale na ostrvu Naksosu Posejdon je oteo Amfitritu i uzeo je za nevestu.
  • Najade su bile nimfe svežih vodenih tokova, reka i jezera, ali ne samo njih. Mnoge Najade su lovile zajedno s Artemidom koja je odabrala 20 Najada iz Amnisije za družbenice. Najade su bile kćeri rečnih bogova. Bile su dogovečne, ali ne i besmrtne. Ima pet vrsta Najada:
  • Plejade – Kćeri Okeanide Plejone i Atlasa. Plejona znači „ona koja brodi“ pa su i njene kćeri zvane „one koje brode“. Koren reči je mogao doći i od grčke reči peleiades što znači jato golubica. One su dvorile boginju Artemidu, zajedno sa polusestrama Hijadama pa su zajedno zvane Atlantide, Dodonide i Nisijade. Orion ih je progonio sedam godina, a otišao je tek kad je Zevs uslišio njihove molbe i pretvorio ih u golubice. Bilo je sedam Plejada i one su postavljene na nebo kao sazvežđe. Njihova imena su: Maja, Alkiona, Elektra, Kelena, Tajgeta, Steropa ili Asteropa i Meropa.

Ostale nimfe[uredi | uredi izvor]

  • Korikijske nimfe“ (Nimfe sa planine Parnas). Kćerke Pjesta i Apolonovih ili Dionisovih pratilja na planini Parnas. Posle velike poplave, kada se Deukalion iskrcao na obalu, prvo je zapalio žrtve ovim planinskim božanstvima.
  • Muze
  • Lampade (nimfe podzemlja, pratilje Hekate)
  • Sirene (Acheloides) – Bile su kćeri rečnog boga Ahela i Muza. Bile su nimfe pratilje Persefone, i zbog toga što je nisu zaštitile kad ju je oteo Had, Demetra ih je pretvorila u bića s glavom devojke i telom ptice. One su svojom pesmom opčinjavale neoprezne mornare i utapale ih u moru.
  • Helijade (sestre Faetontove, sina Apolonovog)– Kad je Faeton poginuo vozeći neoprezno Helijeva kola, one su neutešno jecale četiri meseca. Zbog toga su se bogovi sažalili na njih i pretvorili u topole, a njihove suze u ćilibar.
  • Hijade – ove kćeri Atlasa i Plejone bile su sestre Hijove, koji je poginuo. One su toliko tugovale za njim da su ih bogovi postavili na nebo kao zvezde. Hijade su bile i sestre Plejada. Atlas i Plejona imali su 12 kćeri i sina Hija. Sedam kćeri su postale Plejade, a pet je poznato kao Hijade. Drugi kažu da su Hijade bile kćeri Atlasa i Okeanide Etre, što znači da su Plejadama bile polusestre. Neki opet kažu da su one kćeri Okeana i Tetide. Njihova ime su bila: Faesila (Phaesyle), Korona (Coronis), Kleija (Cleeia), Faeja (Phaeo) i Eudora (Eudora). Kada je njihovog brata rastrgao divlji vepar, ili lav, pet sestara je umrlo od žalosti za njim. Bogovi su ih učinili besmrtnim tako što su ih postavili na nebo kao grupu zvezda zvanu Hijade. Hijade nisu daleko od svojih sestara Plejada, obe grupe se nalaze u sazvežđu Bika.
  • Lamusidijske nimfe - Lamusove kćeri. Bile su Dionisove dojilje, ali su poludele zbog Herine ljubomore. One bi rastrgle malog Dionisa da se nije u pojavio Hermes upravo na vreme da spase malog boga.
  • Jonske nimfe - Verovalo se da one leče bolesti. Zvale su se: Kalifeja (Calliphaeia), Sinalida (Synallasis), Pegeja (Pegaea) i Jasida (Iasis).
  • Menade ili Majnade - lude žene, pratilje Dionisove.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Nymph Greek mythology”. Britannica. Pristupljeno 31. 1. 2021. (jezik: engleski)
  2. ^ „Nymphs”. Theoi Greek Mythology. Pristupljeno 31. 1. 2021. (jezik: engleski)
  3. ^ „Nymph”. Ancient History Encyclopedia. Pristupljeno 31. 1. 2021. (jezik: engleski)
  4. ^ „Nymph”. New World Encyclopedia. Pristupljeno 31. 1. 2021. (jezik: engleski)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]