Novi Pazar (Bugarska)

Koordinate: 43° 21′ S; 27° 12′ I / 43.35° S; 27.2° I / 43.35; 27.2
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Novi Pazar
bug. Нови пазар
Panorama Novog Pazara
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastŠumenska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 14.521 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate43° 21′ S; 27° 12′ I / 43.35° S; 27.2° I / 43.35; 27.2
Aps. visina156 m
Novi Pazar na karti Bugarske
Novi Pazar
Novi Pazar
Novi Pazar na karti Bugarske
Veb-sajt
novi-pazar.eu

Novi Pazar (bug. Нови пазар) grad je u Republici Bugarskoj, u severoistočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Novi Pazar u okviru Šumenske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Novi Pazar se nalazi u severoistočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 380 km istočno, a od oblasnog središta, Trgovišta grad je udaljen 25 km istočno.

Reljef: Oblast Novog Pazara se nalazi u oblasti pobrđa, koje se naziva Ludogorjem, na približno 160 m nadmorske visine. Grad je smešten na valovitom području.

Klima: Klima u Novom Pazaru je kontinentalna.

Vode: Kroz Novi Pazar protiče Kriva reka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Novog Pazara je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Novog Pazara je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Novi Pazar je bio oslobođen ruskom vojskom 6. jula 1828. tokom Rusko-turskog rata 1828—29[1], ali je prema Jedrenskom miru ostao u Turskoj.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Novi Pazar je imao oko 14.500 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Turci i Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sbornik Istoriя russkoй armii, Pristupljeno 17. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]