Novi Travnik
Novi Travnik | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Kanton | Srednjobosanski kanton |
Opština | Novi Travnik |
Stanovništvo | |
— 2013. | 9.008 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 10′ 16″ S; 17° 39′ 27″ I / 44.1711895° S; 17.6575893° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 515 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 72290 |
Pozivni broj | 030 |
Veb-sajt | www |
Novi Travnik (Pucarevo od 1980. do 1992) je gradsko naselje i sjedište istoimene opštine u srednjoj Bosni, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Novi Travnik se nalazi u središtu Srednjobosanskog kantona, na nadmorskoj visini od 516 metara.
Naziv[uredi | uredi izvor]
Naselje i opština su od 1980. do 1992. nosili naziv Pucarevo, po Đuri Pucaru Starom.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U ljeto 1949. godine, u kraju gustih šuma i rijetkih naselja, četrnaest kilometara od starog vezirskog grada Travnika, iskopani su temelji MMK BRATSTVO (Mašinsko Metalurški Kombinat) i Novog Travnika, jednog od najmlađih gradova u tadašnjoj SFR Jugoslaviji.
Ovde se nalazi Nekropola žrtvama fašizma (Novi Travnik).
Drugi o Novom Travniku[uredi | uredi izvor]
Književnik Mladen Oljača je 1960. godine ovako vidio Novi Travnik: Ovo je grad bez sedih vlasi. Ovdje nema penzionera. Ovo je grad bez skitnica i besposličara... Ovo je grad bez groblja i bez knjiga umrlih jer ovdje još niko nije sahranjen...
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Naseljeno mjesto Novi Travnik, nacionalni sastav[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – naselje Novi Travnik | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[1] | 1991. | 1981.[2] | 1971.[3] | ||||
Ukupno | 9 008 (100,0%) | 11 522 (100,0%) | 8 473 (100,0%) | 6 681 (100,0%) | |||
Hrvati | 4 815 (53,45%) | 2 751 (23,88%) | 1 985 (23,43%) | 1 778 (26,61%) | |||
Bošnjaci | 3 624 (40,23%) | 3 176 (27,56%)1 | 1 783 (21,04%)1 | 1 415 (21,18%)1 | |||
Srbi | 329 (3,652%) | 3 200 (27,77%) | 2 464 (29,08%) | 2 897 (43,36%) | |||
Neizjašnjeni | 91 (1,010%) | – | – | – | |||
Bosanci | 74 (0,821%) | – | – | – | |||
Ostali | 17 (0,189%) | 508 (4,409%) | 122 (1,440%) | 69 (1,033%) | |||
Bosanci i Hercegovci | 10 (0,111%) | – | – | – | |||
Muslimani | 9 (0,100%) | – | – | – | |||
Crnogorci | 8 (0,089%) | – | 132 (1,558%) | 130 (1,946%) | |||
Albanci | 7 (0,078%) | – | 18 (0,212%) | 6 (0,090%) | |||
Nepoznato | 6 (0,067%) | – | – | – | |||
Jugosloveni | 5 (0,056%) | 1 887 (16,38%) | 1 899 (22,41%) | 275 (4,116%) | |||
Slovenci | 5 (0,056%) | – | 28 (0,330%) | 59 (0,883%) | |||
Makedonci | 3 (0,033%) | – | 14 (0,165%) | 14 (0,210%) | |||
Turci | 3 (0,033%) | – | – | – | |||
Pravoslavci | 2 (0,022%) | – | – | – | |||
Mađari | – | – | 28 (0,330%) | 38 (0,569%) |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.