Novi Travnik

Koordinate: 44° 10′ 16″ S; 17° 39′ 27″ I / 44.1711895° S; 17.6575893° I / 44.1711895; 17.6575893
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Novi Travnik
Panorama Novog Travnika
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
KantonSrednjobosanski kanton
OpštinaNovi Travnik
Stanovništvo
 — 2013.Pad 9.008
Geografske karakteristike
Koordinate44° 10′ 16″ S; 17° 39′ 27″ I / 44.1711895° S; 17.6575893° I / 44.1711895; 17.6575893
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina515 m
Novi Travnik na karti Bosne i Hercegovine
Novi Travnik
Novi Travnik
Novi Travnik na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj72290
Pozivni broj030
Veb-sajtwww.novi-travnik.com

Novi Travnik (Pucarevo od 1980. do 1992) je gradsko naselje i sjedište istoimene opštine u srednjoj Bosni, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Novi Travnik se nalazi u središtu Srednjobosanskog kantona, na nadmorskoj visini od 516 metara.

Naziv[uredi | uredi izvor]

Naselje i opština su od 1980. do 1992. nosili naziv Pucarevo, po Đuri Pucaru Starom.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U ljeto 1949. godine, u kraju gustih šuma i rijetkih naselja, četrnaest kilometara od starog vezirskog grada Travnika, iskopani su temelji MMK BRATSTVO (Mašinsko Metalurški Kombinat) i Novog Travnika, jednog od najmlađih gradova u tadašnjoj SFR Jugoslaviji.

Ovde se nalazi Nekropola žrtvama fašizma (Novi Travnik).

Drugi o Novom Travniku[uredi | uredi izvor]

Književnik Mladen Oljača je 1960. godine ovako vidio Novi Travnik: Ovo je grad bez sedih vlasi. Ovdje nema penzionera. Ovo je grad bez skitnica i besposličara... Ovo je grad bez groblja i bez knjiga umrlih jer ovdje još niko nije sahranjen...

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Naseljeno mjesto Novi Travnik, nacionalni sastav[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Novi Travnik
2013.[1]1991.1981.[2]1971.[3]
Ukupno9 008 (100,0%)11 522 (100,0%)8 473 (100,0%)6 681 (100,0%)
Hrvati4 815 (53,45%)2 751 (23,88%)1 985 (23,43%)1 778 (26,61%)
Bošnjaci3 624 (40,23%)3 176 (27,56%)11 783 (21,04%)11 415 (21,18%)1
Srbi329 (3,652%)3 200 (27,77%)2 464 (29,08%)2 897 (43,36%)
Neizjašnjeni91 (1,010%)
Bosanci74 (0,821%)
Ostali17 (0,189%)508 (4,409%)122 (1,440%)69 (1,033%)
Bosanci i Hercegovci10 (0,111%)
Muslimani9 (0,100%)
Crnogorci8 (0,089%)132 (1,558%)130 (1,946%)
Albanci7 (0,078%)18 (0,212%)6 (0,090%)
Nepoznato6 (0,067%)
Jugosloveni5 (0,056%)1 887 (16,38%)1 899 (22,41%)275 (4,116%)
Slovenci5 (0,056%)28 (0,330%)59 (0,883%)
Makedonci3 (0,033%)14 (0,165%)14 (0,210%)
Turci3 (0,033%)
Pravoslavci2 (0,022%)
Mađari28 (0,330%)38 (0,569%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021. 
  2. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015. 
  3. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]